Kada je Nancy Pelosi, predsjedavajuća Zastupničkog doma američkog Kongresa, sletjela u američku vojnu bazu u Južnoj Koreji 3. augusta, mnogi stručnjaci su očekivali da će biti dočekana na crvenom tepihu. Umjesto toga, dobila je - kako je jedan naslov glasio - uvredu.
Južnokorejski predsjednik Yoon Suk-yeol nije prekinuo odmor - opuštao se u svojoj kući u Seulu. Ni njegov ministar vanjskih poslova nije došao da se sastane s američkom predstavnicom. Pelosi je bila na turneji po Aziji. Njeno kontroverzno putovanje na Tajvan u vrijeme pojačanih tenzija s Kinom rezultiralo je ljutitim protestima Pekinga. Iako je Yoon razgovarao s Pelosi telefonom dan kasnije, mnogi su stav južnokorejskog liderstva vidjeli kao pokušaj smirivanja Kine.
Sposobnost Seula da uravnoteži odnose sa svojim ključnim vojnim saveznikom – SAD-om – i glavnim trgovinskim partnerom – Kinom – testira se zbog pitanja njegovog pridruživanja alijansi “Čip 4“. Evo šta treba da znate o tom savezu.
Velika četvorka
Od iPhonea i igraćih konzola Playstation do laptopa Dell i električnih automobila Tesla – moderna elektronika ovisi o poluvodičima (čipovima) za upravljanje njihovim složenim funkcijama. Nedostatak čipova tokom pandemije COVID-19 poremetio je proizvodnju više proizvoda i pokrenuo debatu u SAD-u o njegovoj ovisnosti o uvozu čipova.
Američki predsjednik Joe Biden nedavno je potpisao Zakon o čipovima i nauci, kojim se izdvajaju desetine milijardi dolara za podsticanje kompanija da uspostave proizvodne i dizajnerske pogone u SAD-u. SAD, Tajvan, Južna Koreja i Japan zadovoljavaju većinu svjetske potražnje za poluvodičima. Oni koriste većinu kapaciteta za dizajniranje, proizvodnju i testiranje sitnih komponenti čipa. Tajvanski TSMC je najveći ugovorni proizvođač čipova, računajući Apple i Nvidiju kao svoje kupce.
Tajvan, maleno ostrvo, oslanja se na američku diplomatsku i ekonomsku podršku kako bi uzvratio Kini. Peking vidi Tajvan kao suštinski dio svoje teritorije, što veliki dio svijeta prihvata. Samo nekoliko malih zemalja vidi Tajvan kao suverenu državu. Čak se i SAD pridržava politike “jedne Kine“ i ne priznaje Tajvan kao nezavisnu zemlju.
Počevši od početka augusta, kineska vojska je izvodila vježbe gađanja oko Tajvana koje su uključivale upotrebu njegovih sofisticiranih mlaznjaka i pomorskih brodova.
Ideja koja stoji iza alijanse
SAD optužuje Kinu za krađu intelektualnog vlasništva od američkih i zapadnih kompanija, kao što je tehnologija za turbine za vjetrenjače. U posljednjih nekoliko godina, uzastopne američke administracije nametnule su ograničenja na 'know-how' sofisticirane proizvode Kini, koja ima za cilj da napreduje u lancu nabavke tehnologije umjesto da se smatra svjetskim proizvođačem po ugovoru.
Ono što je podiglo uzbunu u Washingtonu je brzo kinesko zauzimanje tržišta za 5G mrežu. Huawei sa sjedištem u Shenzhenu posjeduje većinu 5G patenata i suočava se sa zajedničkim naporima SAD-a da blokira njegovo širenje. Stručnjaci ističu da je Kina prisilila strane kompanije da dijele patentirane informacije s lokalnim partnerima u zajedničkom ulaganju.
Svjetska trgovinska organizacija (WTO) zabranjuje pravila koja zahtijevaju prisilni transfer tehnologije kao kompromis za odobravanje pristupa tržištu. Zapadne kompanije koje očajnički žele da prodaju svoju robu na najbrže rastućem tržištu za sve, od električnih automobila do solarnih panela, često su odlučivale da šute.
Kineski predsjednik Xi Jinping obećao je da će se fokusirati na razvoj tehnologije i pomoći proizvođačima da napreduju u lancu nabavke tehnologije. Takozvana 'Čip 4' alijansa ima za cilj da unaprijedi saradnju između članica na projektovanju i proizvodnji sofisticiranih poluprovodnika.
Vjerovatno će SAD, koji je dom svjetskih tehnoloških lidera kao što su Intel i Google, uvjeriti Tajvan i Japan da se pridruže njegovom lancu nabavke poluvodiča dok se lideri sastaju kako bi pokrenuli inicijativu kasnije ovog mjeseca. Međutim, udvaranje Južnoj Koreji je već neka druga priča.
Hoće li se Južna Koreja pridružiti alijansi?
Predsjednik Yoon pokušao je umanjiti zabrinutost, rekavši da će Seul učiniti ono što je u nacionalnom interesu. Njegova vlada je obavijestila SAD da će učestvovati na preliminarnom sastanku, ali nije dala punu podršku toj ideji.
“Vlada pomno ispituje ovo pitanje iz perspektive nacionalnog interesa. Relevantne vladine agencije će ocijeniti i raspravljati o ovom pitanju na način da se sačuvaju nacionalni interesi. Ljudi ne moraju previše brinuti o tome“, rekao je Yoon.
Kina je najveće tržište za južnokorejske proizvođače poluprovodnika Samsung i SK Hynix. Od južnokorejskog izvoza memorijskih čipova od 69 milijardi dolara u 2021. godini, oko 40 posto je otišlo u Kinu. Dodajte Hong Kong cifri o izvozu i postotak će tada porasti na 60 posto.
Korejske kompanije se oslanjaju na kineske firme za važne materijale koji se koriste u proizvodnji čipova. Jedini Samsungov inozemni pogon za memorijske čipove nalazi se u Xi'anu i čini blizu 40 posto 'flash' izlaza NAND proizvođača telefona Galaxy.
“Sviđalo se to vama ili ne, Kina je ogromno tržište i napuštanje nje nije opcija. Moramo nastaviti ekonomski sarađivati s Kinom gdje je to moguće i napredovati u tome”, rekao je predsjednik SK grupe Chey Tae-won na konferenciji za novinare.
SK Hynix, koji ima fabrike u Wuxi, Chongqingu i Dalianu, bori se da opremi svoje pogone naprednim mašinama kao što je oprema za ekstremnu ultraljubičastu litografiju nakon što je SAD blokirao njihov izvoz u Kinu.
