Nosorog je moćna životinja, koja ima kožu nalik oklopu, teška do 3.500 kg, a opet dovoljno okretna da trči brzinom većom od 54 km/h.
Dvostruki utjecaj veličine i brzine pretvara se u 8.000 funti sile, što odgovara sudaru pri velikoj brzini.
U hijerarhiji divljine, nosorozi se smatraju deset puta jačim od lavova. Dakle, šta ovu vrstu s tako zadivljujućim DNK-om čini među najranjivijima na krivolov u svojim zaštićenim staništima?
Rog nosoroga donosi bogatstvo na ilegalnom globalnom tržištu za dijelove divljih životinja, a organizirane mreže krivolova postaju sve bolje u izbjegavanju mjera zaštite kako bi došle do ovih veličanstvenih životinja.
U Solio Ranch Game Reserve, privatnom vlasništvu za zaštitu divljih životinja u kojem živi 30% populacije nosoroga u Keniji, bitka protiv krivolova se sada vodi najnovijim i najsvestranijim oružjem tehnologije: umjetnom inteligencijom.
Svjetski fond za divlje životinje (WWF) instalirao je infracrvene (FLIR) termalne kamere s omogućenom umjetnom inteligencijom u Soliju, skrivenom u dolini između visokih padina planine Kenije i vrhova lanca Aberdare, kako bi zaštitio ugroženog crnog nosoroga.
Ovi uređaji su postavljeni duž dijela ograde rezervata od 49.000 jutara koji se smatra osjetljivim na upade krivolovaca.
FLIR termalne kamere detektuju infracrveno zračenje koje emituju objekti i pretvaraju ga u vizuelnu sliku.
To im omogućava da "vide" razlike u toplini u različitim uvjetima okoline, uključujući potpuni mrak, dim, maglu i gustu vegetaciju.
„Ova tehnologija poboljšava efikasnost rendžera u obavljanju kritičnog posla zaštite kenijskih nosoroga“, kaže Mohamed Awer, izvršni direktor WWF-a iz Kenije.
Nema ih dovoljno
Prema Colby Loucksu, potpredsjedniku WWF-ovog programa za divlje životinje i direktoru njegovog laboratorija za inovacije u tehnologiji divljih životinja, jedan od najvećih izazova za rendžere širom svijeta je taj što ih "jednostavno nema dovoljno".
"Potrebno nam je više rendžera; ono što ova tehnologija (FLIR) radi je da pokriva neke kilometre 24/7", kaže on.
S gotovo sigurnom tehnologijom kao saveznikom, pritisak na rendžere, koji često moraju da patroliraju po grubim terenima pješice, znatno je smanjen.
"Sve naše termalne kamere imaju integriranu umjetnu inteligenciju i mogu vam reći da li je čovjek u blizini ili životinja. Na osnovu toga će slati upozorenja rendžerima", objašnjava Loucks.
U Soliju su postavljene dvije kontrolne sobe, gdje rendžeri prate prijenos uživo s kamera 24 sata dnevno.
"Kad god postoji prijetnja, naši rendžeri mogu brzo stići na mjesto", kaže Kevin Carr-Hartley, generalni direktor rezervata Solio.
"Osim poboljšanja efikasnosti, FLIR kamere također pomažu u zaštiti života rendžera dajući im precizne informacije o tome u šta se upuštaju."
Posvećenost i hrabrost
Dr. Erustus Kanga, generalni direktor Kenijske službe za divlje životinje, vjeruje da se očuvanje svodi na kolektivni napor.
"Nismo izgubili nijednog nosoroga u ovom utočištu u posljednjih šest godina. To dovoljno govori o vašoj posvećenosti ovdje u Soliju", rekao je on na događaju povodom obilježavanja Svjetskog dana rendžera 31. jula.
Otkako je krajem 2023. godine uključen sistem nadzora s AI-om, rezervat nije zabilježio nikakve upade vezane uz krivolov duž linije ciljne ograde.
"Solio je treće mjesto za očuvanje nosoroga u zemlji gdje smo podržali instalaciju FLIR termalnih kamera. Prva lokacija je bio Nacionalni park Lake Nakuru 2016. godine, a zatim Ol Pejeta Conservancy 2020", kaže Geoffrey Chege, koordinator programa za nosoroge u WWF-u, Kenija.
Nacionalni park Meru smatra se četvrtom lokacijom. Od prvih instalacija prije osam godina, timovi za borbu protiv krivolova naučili su neke lekcije na tom putu.
Jedno od ključnih saznanja je potreba za optimizacijom potrošnje energije u FLIR kamerama kako bi one mogle raditi duže od tri dana.
"U Soliou napajamo FLIR kamere koristeći solarnu energiju", kaže Chege za TRT Afrika.
Izgradnja kapaciteta među osobljem na terenu je također ključna. „Tehnologija je dobra koliko i ljudi koji je koriste“, kaže Awer.
Misija na pravom putu
Međunarodna unija za očuvanje prirode klasifikuje istočnog crnog nosoroga kao kritično ugroženu vrstu.
Kada je 1983. izrađen kenijski akcioni plan za crnog nosoroga, premašiti ciljani broj od 1.000 činilo se nevjerovatnim, ako ne i neostvarivim.
"Istočnoafrička nacija je pretvorila ovu uočenu nemogućnost u izvanrednu stvarnost više nego udvostručivši populaciju crnih nosoroga na 1.004 s manje od 400 sredinom 1980-ih", kaže Chege za TRT Afrika.
