Problem s mobitelima je što ljudi previše gledaju u njih. Barem tako tvrdi čovjek koji ih je izumio prije 50 godina.
Martin Cooper, američki inženjer nazvan "Otac mobitela", kaže da zgodni mali uređaj koji svi imamo u svojim džepovima ima gotovo bezgraničan potencijal i da bi jednog dana mogao čak pomoći u borbi protiv bolesti.
Ali trenutno možemo biti malo opsjednuti.
"Utučen sam kad vidim nekoga kako prelazi ulicu i gleda u svoj mobitel. Oni su poludjeli", rekao je 94-godišnjak za AFP iz svog ureda u Del Maru u Kaliforniji.
“Ali nakon što nekoliko ljudi udari automobil, shvatit će”, našalio se.
Cooper nosi Apple Watch i koristi vrhunski iPhone, intuitivno prebacujući sa svoje e-pošte na fotografije, YouTube i kontrole za svoj slušni aparat.
U ruke uzima najnoviji model svaki put kad se ažurira i daje mu temeljit test na cesti.
Ali, priznaje, s nekoliko miliona dostupnih aplikacija, sve se to može činiti pretjerano.
"Nikad, ali nikad neću razumjeti kako koristiti mobitel na način na koji to rade moji unuci i praunuci", kaže.
Prava mobilnost
Cooperov iPhone – za koji kaže da ga voli koristiti uglavnom za razgovor s ljudima – svakako je jako daleko od teškog bloka žica i strujnih krugova koje je upotrijebio za prvi telefonski poziv 3. aprila 1973. godine.
U to je vrijeme radio za Motorolu, vodeći tim dizajnera i inženjera koji su bili angažirani u sprintu da osmisle prvu ispravno mobilnu tehnologiju i izbjegnu istiskivanje s tržišta u usponu.
Kompanija je uložila milione dolara u projekt, nadajući se da će pobijediti Bell System, behemota koji je dominirao američkim telekomima više od jednog stoljeća od svog početka 1877. godine.
Bellovi inženjeri iznijeli su ideju o sistemu mobilnih telefona neposredno nakon Drugog svjetskog rata, a do kasnih 1960-ih doveli su je do postavljanja telefona u automobile – djelimično zbog ogromne baterije koja im je bila potrebna.
Ali za Coopera to nije predstavljalo pravu mobilnost.
Potkraj 1972. odlučio je da želi uređaj koji možete koristiti bilo gdje.
Tako je sa svim resursima Motorole na raspolaganju okupio stručnjake za poluvodiče, tranzistore, filtere i antene koji su tri mjeseca radili danonoćno.
Do kraja marta uspjeli su to razotkriti, predstavivši DynaTAC – Dynamic Adaptive Total Area Coverage – telefon.
"Ovaj telefon je težio više od kilograma – oko dvije i po funte – i imao je trajanje baterije od otprilike 25 minuta razgovora", kaže on.
"To nije bio problem. Ovaj je telefon bio toliko težak da ga nisi mogao držati 25 minuta."
Taj prvi telefonski poziv nije trebao trajati dugo. Jednostavno je moralo uspjeti. A ko bi bio bolji za Cooperov prvi poziv od njegovog suparnika?
"Ovdje stojim na Šestoj aveniji (u New Yorku)... I sinulo mi je da moram nazvati svog kolegu u Bell Systemu... dr. Joela Engela. I rekao sam: 'Joele, ovdje je Martin Cooper... Razgovaram s tobom na ručni mobitel. Ali pravi mobitel, lični, prijenosni, ručni.' S druge strane linije bila je tišina. Mislim da je škrgutao zubima."
Kako se mobitel razvio
Od mobilnih telefona veličine cigle popularnih među burzovnim mešetarima do izuzetno snažnih računala koja danas stoje u svim našim džepovima, mobilne telefone je iskovalo pola stoljeća inovacija.
1973: Zdravo, moto
Nakon Cooperovog historijskog poziva, potrebno je još 10 godina da se prvi mobitel pojavi na tržištu.
Godine 1983. Motorola počinje prodavati DynaTAC 8000X u Sjedinjenim Državama za kul 3995 dolara.
Nazvan je cigla, težak je samo kilogram i velik je 33 centimetra.
1992: „Sretan Božić“
3. decembra 1992. zaposlenik Vodafona Richard Jarvis prima prvu SMS poruku. Kompjuter mu želi „Sretan Božić“.
Poruka bi se jednog dana prodala na aukciji u obliku NFT-a 2021. za 150.000 dolara.
1997: Finovacija
Finska marka Nokia započinje s nizom inovacija koje pomiču granice mobitela.
Godine 1997. njegov model 6110 predstavio je mobilne igre masama sa "Zmijom".
Dvije godine kasnije, 7110 je prvi telefon koji koristi bežične mreže za pregledavanje, a iste godine 3210 svijetu donosi prediktivno pisanje.
Godine 2003. Nokia lansira svoj pristupačni, robusni model 1100, ciljajući na zemlje u razvoju.
Prodat je u 250 miliona komada, što ga čini najprodavanijim telefonom u historiji.
2001: 3G u Japanu
Godine 2001. Japan je prva zemlja koja je imala koristi od 3G mobilne mreže, koja je omogućila pristup internetu velike brzine.
Dolazi odmah nakon drugih japanskih inovacija, uključujući telefon s mogućnošću videopoziva, Kyocera VP-210 iz 1999. i godinu dana kasnije Sharp SH04, prvi s ugrađenom stražnjom kamerom.
2007: Prvi iPhone
"Danas će Apple ponovno izmisliti telefon", kaže Steve Jobs dok predstavlja iPhone obožavajućoj publici 2007. godine.
Obećava iPod, telefon i "internetski komunikator" sve u jednom uređaju, koji se na kraju prodaje za između 499 i 599 dolara.
App store je predstavljen 2008.
Iste godine, HTC Dream je prvi pametni telefon izdan s Googleovim operativnim sistemom Android.
2009: Uspon glasnika
WhatsApp je lansiran 2009. godine i ubrzo su ga slijedile mnoge druge aplikacije za slanje poruka – Viber, WeChat, Telegram, Signal.
Ove aplikacije, koje koriste internet, a ne tradicionalne mreže, postale su popularnije od SMS-a u 2012.
Stockholm je prvi grad koji je korisnicima ponudio vrlo brzu 4G pokrivenost 2009. godine.
2011: 'Emoji' groznica
Siri stiže 2011. godine, omogućavajući korisnicima Appleovog iPhonea 4S da šalju poruke, postavljaju sastanke, upućuju pozive ili čak pretražuju internet jednostavno pitajući svoj telefon.
Google i Amazon razvijaju konkurentske glasovne asistente u godinama nakon toga.
Iste godine, "emoji" groznica zahvatila je planetu kada su sićušna lica, koja je 1999. skicirao Shigetaka Kurita, integrirana u biblioteku znakova iPhonea.
2019: 5G, sklopivi
5. aprila 2019. Južna Koreja postaje prva zemlja pokrivena s 5G s obećanjem još brže navigacije.
Iste godine, južnokorejska kompanija Samsung i kineski Huawei prvi su veliki proizvođači koji su izbacili pametne telefone sa sklopivim zaslonom – Galaxy Fold i Mate X.
