Predsjednik Češke Republike Miloš Zeman izjavio je da bi Turkiye, Srbija i Kina mogle biti medijatori u razgovorima između Ukrajine i Rusije, jer su te tri zemlje zadržale neutralan stav po pitanju rata.
Zeman je na konferenciji za novinare, nakon sastanka sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem, istaknuo da bi Turkiye mogla da bude posrednik, jer je to zaslužila zahvaljujući tome što je pomogla da se održi sporazum o izvozu ukrajinskih žitarica.
On je zahvalio Vučiću na tome što mu je rekao da će, kada umre, jedna ulica u Beogradu biti nazvana po njemu u znak zahvalnosti što je Zeman, između ostalog, jedini predsjednik neke države članice NATO-a koji se izvinio Srbiji zbog bombardovanja 1999. godine.
"Po pitanju Sjevernoatlantskog saveza, nisam osudio samo bombardovanje Srbije, već sam svojevremeno javno osudio i napuštanje Afganistana, što je, po mom mišljenju, otvorilo prostor pobjedi talibana. S druge strane, u potpunosti podržavam pomoć koju zemlje NATO-a i Evropske unije pružaju Ukrajini, uključujući i pomoć izbjeglicama", rekao je Zeman.
On je istakao da cijeni što je Srbija osudila napad Rusije na Ukrajinu, jer nijedna zemlja ne može da napadne bez razloga svog susjeda.
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić je ocijenio da je riječ "mir" u svijetu "zabranjena" i da više ni misice ni misteri ne mogu na takmičenjima da kažu da su za mir, već da "pobijedi onaj drugi".
Istaknuo je da, pošto je to tako, on ne može da glumi da je najveći altruista na svijetu i dodao da će, pošto mora da brine o ekonomiji i industriji Srbije, "srpska namjenska industrija imati mnogo ulaganja i mnogo promjena da bi mogla da zarađuje pare i da prodaje svoje oružje".
"Mi ne prodajemo svoje oružje ni Rusiji ni Ukrajini, ali ćemo da prodajemo svima drugima, a oni nama i kad napišu da neće da prodaju na ratište, to naravno uvijek nekako završi na nekom ratištu, i toga će biti potrebno još više", rekao je Vučić.
Naglasio je da se sa Zemanom u potpunosti usaglasio u osudi napada ruskih snaga na Ukrajinu, i dodao da nikada i ni na koji način ne krije da poštuje teritorijalni integritet Ukrajine.
Vučić je najavio da će Srbija nastaviti da pomaže i da je spremna da "gradimo pojedina mjesta u Ukrajini", za šta je dobila ponudu ukrajinskog ambasadora.
Podsjetio je da Srbija jedina nije uvela sankcije Rusiji i ocijenio da je to jedinstven stav u Evropi i da ga je lako objasniti kada pogleda s kakvim se Srbija izazovima suočava kada je riječ o teritorijalnom integritetu i suverenitetu, kada se uzme u obzir ko Srbiju podržava u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija i s obzirom na to da su Srbiji bile uvedene sankcije tokom devedesetih godina.
Na pitanje o stavovima Češke i Srbije o ratu u Ukrajini, Vučić je rekao da se u velikom dijelu usaglasio sa Zemanom i istaknuo da Srbija jedino traži "da budemo svoj na svome - ništa tuđe nećemo, nikog da ne diramo".
Vučić je istaknuo da su Donbas, Zaporožje, Herson, Kahovka i Krim za Srbiju dijelovi Ukrajine, da nema problem da to kaže, i dodao da Srbija poštuje rezolucije Ujedinjenih nacija, Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija i poredak UN-a, ali da je pitanje za sve druge zašto ne poštuju poredak UN-a i rezoluciju 1244.
On je upitao članice Kvinte šta očekuju od Srba, "da poštuju sve druge rezolucije, a jedino da ne poštuju svoju rezoluciju 1244".
Vučić je podsjetio da je Češka priznala nezavisnost Kosova, ali je rekao i kako cijeni što nema predstavnika u Prištini.
Upitan o izjavi hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića da su "međunarodna zajednica i njegova zemlja anektirali Kosovo i uzeli ga od Srbije", Vučić je rekao da je vidio samo jednu rečenicu i da je potrebno da sasluša izjavu predsjednika Hrvatske u cjelini.
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić je priredio svečani doček odlazećem predsjedniku Češke Milošu Zemanu ispred Palače Srbija u Beogradu.
Na agendi je i otvaranje renoviranog Češkog doma, a predviđen je i razgovor Zemana sa sunarodnicima.
Zeman je u Srbiju doputovao u nedjelju poslije podne, a na aerodromu "Nikola Tesla" u Beogradu dočekao ga je Vučić.
Zeman u martu završava drugi petogodišnji mandat na mjestu predsjednika Češke, kada će ga naslijediti bivši general NATO-a Petr Pavel, koji je u subotu pobijedio u drugom krugu predsjedničkih izbora.
