Zamjenik ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Josip Brkić predvodi delegaciju Bosne i Hercegovine na samitu lidera NATO-a koji se održava u Vilniusu, gdje se obratio prisutnima na neformalnom sastanku ministara vanjskih poslova država članica NATO-a, na kojem je razgovarano o regionalnoj političkoj i sigurnosnoj dinamici i mjerama podrške dogovorene na samitu u Madridu prošle godine za jačanje odbrambenih i sigurnosnih kapaciteta Bosne i Hercegovine, Gruzije i Moldavije.
Brkić je u obraćanju izrazio zadovoljstvo za ukazanu priliku da Bosna i Hercegovina, kao zemlja partner NATO-a, prisustvuje samitu. Istakao je kako je NATO tokom proteklih godina pokazao svoju snagu i otpornost suočavajući se sa brojnim izazovima te izgradio svoje temelje kako bi postao ključni stub kolektivne sigurnosti i odbrane.
“Drago nam je što NATO zadržava svoj fokus na dijalogu sa državama kandidatima i snažno je opredijeljen za sigurno okruženje i širu stabilnost na jugoistoku Evrope, uprkos vrlo složenom sigurnosnom trenutku u kojem živimo“, kazao je Brkić.
Tokom izlaganja podsjetio je prisutne da se u Bosni i Hercegovini komemorira 28. godišnjica genocida u Srebrenici.
“Sve ovo vrijeme govorili smo nikad više i da se to neće dogoditi na evropskom tlu, ali nažalost, svjedoci smo da se danas u Ukrajini ponovo događaju zvjerstva, ratni zločini i zločini protiv čovječnosti. Ruska agresija na Ukrajinu pokazala je da razvijeni međunarodni mehanizmi zaštite od ovih zločina nisu dovoljno učinkoviti i podsjeća nas da svi zajedno moramo razmišljati o tome kako spriječiti slične događaje u budućnosti. Vjerujem da je jedan od načina da se to postigne demonstracija predanosti, odlučnosti i solidarnosti koju NATO prenosi kroz skupove poput ovog na kojem danas prisustvujemo“, rekao je Brkić.
Upoznao je prisutne i o političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, napomenuvši da će ispunjavanje 14 kriterija Evropske komisije, reforma izbornog zakona, te djelimična reforma ustava doprinijeti povećanju povjerenja unutar Bosne i Hercegovine i izgradnji otpornosti na zloćudne utjecaje trećih strana, s ciljem otvaranja pregovora za članstvo u EU. Istakao je da je jedan od načina prevladavanja svih prijetnji daljnja integracija Bosne i Hercegovine u EU, jača i dublja saradnja s NATO-om kao i poštivanje i provedba Daytonskog mirovnog sporazuma, temeljenog na formuli koja podrazumijeva jednu državu s dva entiteta i tri konstitutivna naroda i ostalih građana. Istakao je da novo Vijeće ministara, formirano u rekordnom roku, pokazuje stabilnost i funkcionalnost državnog nivoa vlasti koja je nositelj ključnih političkih aktivnosti.
Pozdravio je odluku NATO-a da razvije novi paket za izgradnju odbrambenih kapaciteta (DCB) za Bosnu i Hercegovinu.
“Pristupanjem NATO-ovoj Inicijativi za izgradnju odbrambenih kapaciteta dobit će još širu i dugoročniju dimenziju saradnje. Nužnost brze implementacije DCB-a još je važnija ako se uzme u obzir pogoršanje sigurnosnih uslova kako na širem evropskom prostoru, tako i zbog kompliciranja sigurnosne situacije u jugoistočnoj Evropi“, rekao je Brkić.
Podsjetio je da će Bosna i Hercegovina, 29 godina nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, biti domaćin Partnerskog simpozija 2024. godine koji ima globalni karakter i na kojem saveznici, zemlje partneri i međunarodne organizacije mogu razgovarati o zajedničkim sigurnosnim i drugim izazovima s kojima se naša društva suočavaju.
Brkić je na kraju obraćanja poručio kako je samo zajedničkim snagama i međusobnom podrškom moguće odgovoriti na brojne izazove sa kojima se suočava savremeni svijet. Ponovio je kako je Bosna i Hercegovina opredijeljena za daljnje jačanje saradnje sa Savezom i odlučna je doprinijeti kolektivnoj sigurnosti i stabilnosti u evropskoj regiji, kako bi se smanjile okolnosti koje ugrožavaju mir.
U odvojenim susretima na marginama samita, Brkić se sastao sa zamjenikom premijera i ministrom vanjskih poslova i evropskih integracija Moldavije Nicuom Popescuom; ministrom vanjskih poslova Republike Sjeverne Makedonije Bujarom Osmanijem; ministrom vanjskih poslova Gruzije Iliaom Darchiashvilijem; ministrom za vanjske i evropske poslove Slovačke Republike Miroslavom Wlachovským; zamjenikom ministra vanjskih poslova Republike Bugarske Tihomirom Stoytchevom, te specijalnom predstavnicom generalnog sekretara NATO-a za žene, mir i sigurnost Irene Fellin.
