Hrvatski europarlamentarac Tonino Picula nakon što je imenovan stalnim izvjestiteljem Evropskog parlamenta za Srbiju najavio je da će u ocjenama napretka Beograda ustrajavati na ispunjavanju zahtjeva koji se za priključenje Evropskoj uniji postavljaju pred zemlje kandidate.
Picula je u utorak tokom plenarne sjednice u Strasbourgu imenovan stalnim izvjestiteljem Evropskog parlamenta za Srbiju te će u narednih pet godina ispred Parlamenta biti zadužen za sve teme koje se tiču odnosa Evropske unije i Srbije.
O stanju u Srbiji Picula će jednom godišnje u ime EP-a pripremati izvještaj nakon predstavljanja godišnjih izvještaja Evropske komisije. Određeni mediji u Srbiji su ovaj potez Evropskog parlamenta opisali i kao "guranje prsta u oko" Beogradu, no hrvatski europarlamentarac, u razgovoru za hrvatski RTL ističe da se “ne planira obračunavati s ljudima nego s problemima”.
“Ja ću se svakako nastojati obračunavati s problemima, sa svim onim što je negativno, ali sigurno se neću obračunavati s ljudima, bez obzira ko oni jesu i kakav stav imali prema meni. Ja ću nastojati, prije svega, komunicirati na osnovu činjenica. Ja se nadam dobroj suradnji, ali sam spreman uvijek i za drugačije situacije”, ističe Picula, te dodaje: "U proteklih 11 godina sam vodio delegacije za odnose s Bosnom i Hercegovinom i Kosovom. U prošlom mandatu sam bio i stalni izvjestitelj za Crnu Goru i prema tome imam već jednu vrstu rezistencije na sve ono što nije opravdana kritika, što je možda ideološki ili vrijednosno obojeno", kazao je Picula u razgovoru za Hinu.
"Moj je posao prije svega da u određenoj zemlji razgovaram s predstavnicima institucija koje moraju napraviti glavninu posla, jer je za stanje u nekoj zemlji najodgovornija vlast. Na meni je da u otvorenim razgovorima s predstavnicima vlasti komuniciram prije svega očekivanja i analiziram ono što se, po nekoj općoj procjeni, mora napraviti", kazao je, te dodao: "Pretpostavljam da će taj proces biti dosta složen. Međutim, na mojoj strani je prije svega političko iskustvo, kako evropsko tako i nacionalno, i u svakom ću slučaju nastupati prije svega informirano, ali i principijelno.“
“Ulazak u EU nije nimalo jednostavan proces”
“Ulazak u EU nije nimalo jednostavan proces”, napominje hrvatski europarlamentarac.
"Radi se o transformaciji cijelog društva. Kada govorimo o Vijeću, naravno da je to snažno obojen odnos preko bilateralnih interesa pojedinih država članica. Što se tiče Komisije, ona je ta koja predlaže određene zakonske mjere, određene mehanizme, ali Evropski parlament je institucija koja pored svega toga vodi računa i o poštivanju određenih temeljnih vrijednosti na kojima počiva evropski projekt".
"Mi u Evropskom parlamentu moramo imati opću sliku pred očima. Evropska unija jest veliki trgovački i finansijski partner Srbije, ali ne ulaze u EU samo banke i velike korporacije, nego ulazi cijela država", kaže Picula.
"Na nama je da u EP-u procijenimo do koje mjere je srpsko društvo napredovalo, demokratizirano, poštuje temeljna ljudska prava i koliko je osiguralo slobode medija, koliko je pravosuđe neovisno. Ukoliko se to ne dogodi, dobre bilateralne odnose Srbije s nekom državom članicom EU treba notirati, ali oni na našu ocjenu iz Evropskog parlamenta malo utječu", kaže Picula.
"Da bi neka država napredovala, srećom postoje kopenhaški kriteriji, koji nisu izmišljotina ni Evropskog parlamenta, ni ove generacije političara."
Picula je također dodao kako će sliku o Srbiji stvarati ne samo kroz kontakte s predstavnicima vlasti nego i s predstavnicima opozicije, civilnog sektora, akademske zajednice i naravno poslovne zajednice.
"Ti kontakti sigurno će mi pomoći da stvorim jednu cjelovitiju sliku o stanju u Srbiji, o čemu ću izvijestiti instituciju koja me je imenovala, a to je Evropski parlament", dodaje Picula.
Na koncu, osvrnuo se i na izjavu svog kolege Ive Stiera koji je kazao da se Srbija, ukoliko želi biti dijelom Evropske unije, mora jasno svrstati na stranu vanjske i sigurnosne politike EU, koja je vrlo “oštra” spram Rusije, te zaključio: "Ne možete reći želimo biti dio EU, ali ne želimo biti dio Zapada. Međutim, to nije niti na predsjednici Komisije, niti na izvjestitelju Evropskog parlamenta. To je odluka koju mora Beograd donijeti", zaključio je Stier.
Srbija je status zemlje kandidata dobila u martu 2012, a s EU pregovore o pristupanju počela je 2014. godine. U pregovorima su do sada otvorena 22 od 35 poglavlja od kojih su dva privremeno zatvorena.
