Pristup sigurnoj vodi, sanitarnim uvjetima i higijeni osnovna je ljudska potreba za zdravlje i dobrobit stanovništva.
Potražnja za vodom raste zbog brzog rasta stanovništva, urbanizacije i sve većih potreba za vodom u sektoru poljoprivrede, industrije i energetike.
Desetljeća zloupotrebe, lošeg upravljanja, prekomjernog crpljenja podzemnih voda i kontaminacije zaliha slatke vode doveli su do zabrinjavajućeg stanja kada je u pitanju ovaj prirodni resurs.
Globalni međunarodni cilj jeste postizanje univerzalnog i jednakog pristupa sigurnoj, jeftinoj i pitkoj vodi do kraja 2030. godine.
Da bi do toga došlo, trenutne stope napretka trebale bi se četiri puta povećati.
Postizanje ovih ciljeva spasilo bi 829.000 ljudi godišnje, koji umiru od bolesti koje se mogu izravno pripisati neispravnoj vodi, neadekvatnim sanitarnim uvjetima i lošim higijenskim praksama.
Prema trenutno dostupnim podacima Ujedinjenih nacija za 2023. godinu, a koji će zvanično biti prezentirani u izvještaju na konferenciji koja traje od 22. do 24. marta u New Yorku, zacrtani cilj teško će se ostvariti u narednih sedam godina.
Porazne činjenice
U svijetu 844 miliona ljudi nema pristup slatkoj, pitkoj vodi.
Osam od 10 ljudi koji nemaju ni osnovne usluge pitke vode živi u ruralnim područjima, a polovina njih živi u najmanje razvijenim zemljama.
Više od dvije milijarde ljudi u svijetu u potrebi je za toaletima i osnovnim sredstvima za čišćenje.
Svake godine 829.000 ljudi premine zbog problema s vodom, nemogućnosti temeljitog pranja ruku i sanitarnih problema.
Tokom proteklih 300 godina izgubljeno je više od 85 posto močvara na planeti, uglavnom isušivanjem, a mnoga preostala močvarna područja su degradirana. Od 1970. godine 81 posto vrsta koje ovise o kopnenim močvarama smanjilo se brže od onih koje se oslanjaju na druge biome, a sve većem broju ovih vrsta prijeti izumiranje.
Potrebno je naglasiti da se, procentualno, najmanje slatke vode koristi u domaćinstvima, blizu 11 posto, što uključuje i pitku vodu, 19 posto slatke vode koristi se u industriji, a blizu 70 posto u poljoprivredi.
Kakva je situacija u zemljama regije?
Uzmemo li u obzir površinu i broj stanovnika, Bosna i Hercegovina je, kada su u pitanju prirodna bogatstva, što uključuje i vodu, među najbogatijim zemljama svijeta.
Ova balkanska zemlja nalazi se na 5. mjestu po količini pitke (svježe) vode po glavi stanovnika u Evropi. BiH je po vodnim resursima bogatija od mnogih zemalja svijeta, uključujući Kinu, Francusku, Njemačku, Japan i Sjedinjene Američke Države, zatim slijedi Albanija, dok su Sjeverna Makedonija i Srbija na začelju kada je u pitanju pitka voda po glavi stanovnika.
Dakle, BiH je u oblasti izvora pitke vode, koju čini blizu 99 posto podzemnih voda, čak sedam puta bogatija od Srbije, navodi se u izvještaju Svjetske banke.
Istovremeno, Hrvatska je na prvom mjestu kada su u pitanju zemlje članice Evropske unije, navodi Eurostat.
Iako zemlje regije, u poređenju s drugim zemljama, imaju značajne izvore pitke vode, veliki novac građani odvajaju na kupovinu uvozne vode.
Naprimjer, uvoz pitke vode u Bosnu i Hercegovinu, za devet mjeseci prošle godine, građane je koštao 11,4 miliona eura, podaci su Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine. Ako se posmatra količinski, u tom periodu BiH je uvezla 43,2 miliona litara vode.
Prošle godine u Srbiju se uvezlo vode u vrijednosti otprilike 3 miliona dolara, navode u Ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija.
Crna Gora je za šest godina uvezla 54 miliona eura vode, a ubjedljivo najviše vode uvezeno je iz Srbije, dok je u Hrvatskoj izvoz domaće vode u prednosti naspram uvoza.
Zemlje Balkana poznate i po riječnom bogatstvu
Rijeke su prirodni tokovi vode koji teku kroz kopno i pružaju vitalni izvor pitke vode za ljude, životinje i biljke.
Balkan je poznat po rijekama, a samo Bosna i Hercegovina može se pohvaliti sa njih 262.
Na Balkanu, mnoge rijeke su ugrožene zbog različitih činilaca kao što su zagađenje, pretjerano korištenje vode, izgradnja hidroelektrana i klimatske promjene.
Zagađenje rijeke može dovesti do toga da voda postane neprikladna za konzumaciju i životinje i ljudi mogu se razboljeti od bolesti koje se prenose vodom.
Pretjerano korištenje vode i izgradnja hidroelektrana mogu izmijeniti prirodni tok rijeke, oštetiti njen ekosistem i utjecati na kvalitetu vode. Klimatske promjene također mogu utjecati na rijeke, jer može doći do smanjenja padavina, povećanja temperature vode i smanjenja količine vode u rijekama.
Ugrožavanje rijeka na Balkanu utječe na kvalitetu pitke vode, što može imati ozbiljne posljedice po zdravlje ljudi. Ako voda nije sigurna za piće, ljudi su izloženi riziku od različitih bolesti, posebno bolesti koje se prenose vodom kao što su kolera, dizenterija, hepatitisi i druge zarazne bolesti.
Dakle, nebriga o ovom prirodnom dobru može nas vrlo lako dovesti do gubitka ovog resursa.
Voda – crno zlato
Voda bi, s obzirom na to da je od globalno raspoložive količine samo tri posto zaliha slatkovodno, u budućnosti mogla postati biznis u koji će se sve više investirati.
Voda je već odavno postala jedan od najznačajnijih strateških resursa u svijetu i “crno zlato 21. stoljeća”.
Prema nekim procjenama, u budućnosti bi se mogli voditi i ratovi zbog voda i vodnih resursa. Stručnjaci procjenjuju da će, naprimjer, 2050. godine samo za proizvodnju hrane biti korišteno 50 posto više vode u odnosu na količinu koja se danas koristi.
