Zbog visoke temperature i suše, ovogodišnja berba hmelja u Sloveniji je, prema prvim procjenama, 40 posto manja. Istovremeno, prošlogodišnja berba hmelja još nije u potpunosti prodata i trgovci ga čuvaju do daljnjeg.
Prema prvoj procjeni, ovogodišnja žetva hmelja u Sloveniji će zbog nepovoljnih vremenskih prilika biti 40 posto manja od prošlogodišnje, kada je proizvedeno 2.185 tona hmelja. Kako je rekla specijalista za hmelj Irena Friškovec, u narednih 14 dana mnogo će zavisiti od vremena.
“Na ovogodišnji rod hmelja uticale su visoke temperature i nedostatak padavina. Povoljni vremenski uvjeti narednih dana mogu pozitivno utjecati na razvoj čunjeva kod kasnijih sorti hmelja“, rekla je Friškovec.
Sorta Savinjski golding dostigla je tehnološku zrelost u zasadima koji nisu bili navodnjavani i već je pogodna za berbu koja će početi sljedeće sedmice. U zasadima koji su navodnjavani krajem sedmice, nastupit će tehnološka zrelost. I ove godine će blizu 400 rumunskih radnika doći da pomognu hmeljarima tokom berbe hmelja.
Većina farmi hmelja opremljena je sistemima za navodnjavanje, ali za suše poput ovogodišnje, trenutni izvori vode u Spodnjoj Savinjskoj dolini nisu dovoljni. Stoga je imperativ da se u narednim godinama u Donjoj Savinjskoj dolini započne izgradnja akumulacija – vlažnih akumulacija, koje će moći da obezbijede izvor vode za potrebe navodnjavanja i osiguraju sigurnost od poplava.
Direktor firme Žalje Hmezad Exim Mihael Vitko rekao je da su pojedine sorte hmelja prošle godine bile slabo prodavane zbog epidemioloških stanja i smanjene prodaje piva. Zalihe se prilično gomilaju. Prošlogodišnja berba hmelja još nije u potpunosti prodata i trgovci je čuvaju do daljnjeg.
Na pitanje kako je s otkupnom cijenom hmelja ove godine, Vitko je odgovorio da je većina hmelja prodata po unaprijed dogovorenim cijenama, pa je nezahvalno govoriti o cijenama na slobodnom tržištu.
"Cijene određuju tržište i kupci koji nisu obuhvaćeni ugovorima. Izuzetno je veliki pritisak na tržištu od strane većih pivarskih sistema. Oni su suočeni s rastom cijena sirovina, ambalaže i resursa, ali s druge strane, znaju da je proizvodnja hmelja na rekordnom nivou. Ono što mi ne radimo, to ide na račun s obzirom na to da oni prave rekordnu zaradu“, rekao je Vitko.
Otkup hmelja u kompaniji Hmezad Exim iznosi negdje između 30 i 40 posto. Određeni procenti se mijenjaju zbog učešća na raznim prodajnim tenderima, tako da je teško reći tačne podatke o kupljenoj količini.
Prema Vitkovim riječima, glavna tržišta za prodaju slovenskog hmelja su Evropa, Rusija - na koju se zbog sankcija gleda s neizvjesnošću - i Azija. Otvaraju nova tržišta, poput Japana, koje je u prošlosti koristilo blizu 500 tona slovenskog hmelja, i Južne Koreje.
