U Sloveniji je od početka požara uklonjeno gotovo 300 komada neeksplodiranih ubojnih sredstava. Nadležni upozoravaju da granata koja se zapali može da "kuha" pola sata prije nego što eksplodira.
Pripadnici Državne jedinice za zaštitu neeksplodiranih ubojnih sredstava su od početka požara na Krasu bezbjedno uklonili gotovo 300 neeksplodiranih ubojnih sredstava, ukupno blizu dvije tone.
Njihovi pripadnici od početka požara neprekidno uklanjaju neeksplodirana ubojna sredstva izvan požarišta ili na njegovoj ivici, saopćeno je iz Uprave za zaštitu i spašavanje Republike Slovenije.
Oni su u utorak i srijedu uklonjeni i na samom požarištu, kako bi se osigurala sigurnost vatrogasnih jedinica prilikom gašenja tinjajućih ostataka požara.
"Od početka požara bezbjedno je uklonjeno više od 260 komada iz Prvog svetskog rata, što iznosi tonu i 600 kilograma", objasnili su za MMC iz Uprave Republike Slovenije za zaštitu i spašavanje.
U srijedu su pripadnici DEvNUS-a sa sjevernog primorja izvijestili da su s požarišta u opštinama Miren - Kostanjevica i Renče - Vogrsko uklonili još 38 komada neeksplodiranih ubojnih sredstava, ukupno 140 kilograma.
"Opasni predmeti su austrijskog, italijanskog i francuskog porijekla iz perioda Prvog svjetskog rata", objašnjavaju.
Dodaju da su ih pripadnici DEvNUS-a čuvali na sigurnom u odgovarajućem magacinu do uništenja.
"Neeksplodirana ubojna sredstva se aktiviraju u zavisnosti od vrste sredstva i njegovog stanja i oštećenja", navode.
U slučaju direktnog izlaganja vatri, pokreću se na temperaturi između 200 i 300 stepeni Celzija. Kada dođe vrijeme za sanaciju mjesta opekotina, članovi DEvNUS-a će također koristiti različite vrste detektora metala kako bi pregledali područje i uklonili sva pronađena neeksplodirana ubojna sredstva.
"Zbog veličine požara sanacija će se vjerovatno obaviti do kraja ove godine", pojašnjavaju iz uprave.
Od kraja maja 1915. do kraja oktobra 1917. austrougarska i italijanska vojska sukobile su se na Sočkom frontu u 12 ofanziva. Front je prešao i područje današnjeg požara, a najveće borbe su se odvijale upravo na Krasu, i to 1916. i 1917. godine, objasnio je Jaka Fili, kustos muzeja Kobari. Na ovom području ostao je veliki broj municije, uglavnom granata, mina i ručnih bombi. Većina oružja bila je italijanskog i austrougarskog porijekla, ali su Italijani koristili i britanske i francuske topove i nešto prijeratnih njemačkih, a Austrijanci su osim svojih koristili i njemačke topove.
Opasnost od neeksplodiranih mina, bombi i granata zavisi od njihove veličine.
"Ali i najmanji je smrtonosan“, kaže Fili.
Istovremeno, dodaje da su najveće opasne za veoma širok prostor.
"Najteže granate bile su teške više od 500 kilograma, a sadržavale su blizu 60 kilograma eksploziva", navodi Fili.
Požar na Krasu bio je još teži zbog velikog broja neeksplodiranih ubojnih sredstava. "Problem je što granata koja se zapali ne eksplodira odmah. Prije nego što eksplodira, 'kuha' i eksplodira sa zakašnjenjem koje može trajati i više od pola sata", dodaje Fili.
