Prošle godine je u Sloveniji s roditeljima živjelo 60,4 posto mladih od 18 do 34 godine.
Udio stanovništva u dobi od 15 do 29 godina iznosio je 22,5 posto 1991. godine, kada je bio najveći. Najmanji je bio 2022. godine kada je iznosio 14,6 posto, dok ove godine iznosi 15 posto.
Prema statističkim regijama, udio mladih na početku godine bio je najveći u srednjoslovenskoj, a najmanji u pomurskoj regiji.
Prošle godine među članicama Evropske unije udio mladih bio je najveći na Kipru, a najmanji u Bugarskoj. Slovenija spada u zemlje s nižim udjelom mladih, jer je prošle godine, osim Bugarske, manje mladih imala samo Latvija.
Prosjek u EU iznosio je nešto više od 16 posto. U 2022. više od 47 posto stanovništva u dobi od 20 do 24 godine bilo je upisano u tercijarno obrazovanje.
U EU je veći udio imala samo Grčka, gdje je iznosio nešto više od 52 posto. Slovenija je dobro prošla i po drugim pokazateljima na području obrazovanja. Prošle godine 7,8 posto onih u dobi od 15 do 29 godina nije bilo zaposleno niti se školovalo ili osposobljavalo. Manji udjeli izmjereni su samo na Malti, Švedskoj i Nizozemskoj. I u vezi s ranim napuštanjem obrazovanja Slovenija je među članicama EU s najnižim udjelima.
Ovim pokazateljem mjeri se udio osoba u dobi od 18 do 24 godine koje su završile najviše osnovnu školu i nisu upisane u daljnje školovanje. Prošle godine Slovenija je bila peta s udjelom od 5,4 posto. Najmanji udio imali su u Hrvatskoj, a najveći u Rumunjskoj.
Prosječna mjesečna neto plata od 15 do 24 godine bila je 27,9 posto niža od prosječne plaće svih zaposlenih za oktobar prošle godine. Stopa radne aktivnosti među mladima od 15 do 24 godine iznosila je lani 32,6 posto, što je 2,6 postotnih bodova ispod prosjeka EU.
Najviša je izmjerena u Nizozemskoj, a najmanja u Grčkoj. Stopa nezaposlenosti mladih u Sloveniji također je bila niža od prosjeka EU. Dosegla je 9,9 posto, što je 4,6 postotnih bodova manje od prosjeka EU. Najmanji je bio u Njemačkoj, a najviši u Španjolskoj.
Mladi u Sloveniji lani su se u prosjeku odselili od roditelja u dobi od 29,1 godina. U starijoj životnoj dobi emigrirali su samo u šest zemalja EU. Najveća prosječna dob pri odlasku bila je u Hrvatskoj, gdje je iznosila 31,8 godina, a najniža u Finskoj, gdje je iznosila 21,4 godine.
