Bit će to osmi predsjednički izbori od stjecanja hrvatske neovisnosti, te treći u ovoj godini.
Zasad je 12 potencijalnih kandidata za petogodišnju predsjedničku dužnost, no da bi se njihova imena u konačnici našla na glasačkom listiću, za svoje kandidature moraju prikupiti najmanje 10. 000 pravovaljanih potpisa birača, neovisno stoje li iza njih političke stranke ili su pak nezavisni.
Potpis samo za jednog kandidata
Potpisi birača prikupljaju se isključivo na obrascu čiji sadržaj i oblik propisuje Državno izborno povjerenstvo (DIP) za recentne izbore, kandidaturu potpisom mogu podržati svi punoljetni hrvatski državljani, a svaki birač može svojim potpisom podržati samo jednog kandidata.
U taj će se posao, kako sada stvari stoje, morati upustiti osam potencijalnih kandidata i četiri kandidatkinje. To su aktualni predsjednik Zoran Milanović, nezavisni Dragan Primorac, kojeg podržava HDZ, Mostov Miro Bulj, odvjetnik i povjesničar Tomislav Jonjić, predsjednik Autohtone – HSP Dražen Keleminec, predsjednik stranke Pravo i pravda Mislav Kolakušić, poduzetnik Niko Tokić Kartelo, Anton Filić, bivši novinar Večernjeg lista i bivši predsjednik Sindikata novinara Hrvatske.
Na Pantovčak žele i nezavisna Marija Selak Raspudić, Ivana Kekin, kandidatkinja stranke Možemo, Branka Lozo kandidatkinja nove stranke DOMiNO te nezavisna Aurora Weiss.
Osim u Hrvatskoj, hrvatski birači predsjednika Republike birat će i u 50-ak država diljem svijeta, prije pet godina birali su ga u njih 47.
Predsjednik Republike bira se većinskim izbornim sustavom, treba dobiti većinu glasova svih birača koji su glasovali. Ukoliko se to ne dogodi 29. prosinca, dvoje kandidata s najvećim brojem glasova u prvom krugu ide u drugi krug koji se održava za 14 dana.
Predsjednički izbori bit će treći izbori na koje će ove godine izaći hrvatski birači, u travnju su birali novi saziv Sabora, a u lipnju hrvatske zastupnike u Europski parlament.
Financijska strana izbora
Izbori za predsjednika Republike imaju i svoju financijsku stranu o kojoj potencijalni kandidati trebaju voditi računa.
Za financiranje izborne promidžbe dužni su otvoriti poseban račun najkasnije s danom podnošenja kandidature, a na taj se račun uplaćuju donacije i obavljaju sve transakcije koje se tiču promidžbe.
Kandidati promidžbu mogu financirati iz vlastitih sredstava, sredstva političke stranke koja ih predlaže te iz donacija. Vlastita, dakle osobna sredstva koja namjeravaju utrošiti na promidžbu moraju uplatiti na poseban račun.
Trošak izborne promidžbe po kandidatu ne smije prijeći 1.061.782,47 eura, a za kandidate koji idu u drugi krug može se povećati najviše do 20 posto od tog iznosa.
Putem donacija, financijski teret kandidatima mogu olakšati fizičke i pravne osobe. Fizička osoba pojedinom predsjedničkom kandidatu ne smije donirati više od 3.981,68 eura, a pravna 26.544,56 eura.
Donacije koje, eventualno, prijeđu te iznose, kandidati moraju prijaviti DIP-u te uplatiti u državni proračun, najkasnije 15 dana do primljene uplate. Za donacije iznad 663,61 eura, kandidat i donator zaključuju ugovor.
Financiranje izborne promidžbe nadzire DIP kojemu svi kandidati moraju dostaviti financijske izvještaje o financiranju izborne promidžbe, prvi put to moraju učiniti sedam dana prije dana izbora, a drugi put 30 dana nakon izbora.
Dostavljaju ih unosom u Informacijski sustav za nadzor financiranja, a DIP ih onda, prvog radnog dana od dana unosa, objavljuje na svojoj mrežnoj stranici.
Tuđman je tri puta biran, jednom u Saboru, dva puta na neposrednim izborima
U protekle 32 godine za hrvatske su predsjednike bili birani Franjo Tuđman (1992. i 1997. godine), Stipe Mesić (2000. i 2005.), Ivo Josipović (2009.), Kolinda Grabar Kitarović (2014.) i Zoran Milanović (2019.)
S milijun i pol glasova osvojenih na prvim neposrednim predsjedničkim izborima 1992. godine, prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman, drži prvo mjesto. Tuđman je zapravo tri puta biran za predsjednika države: prvi put za predsjednika Predsjedništva tadašnje Socijalističke Republike Hrvatske u Saboru nakon pobjede HDZ-a na prvim višestranačkim izborima 1990. godine, a onda još dvaput na neposrednim izborima, 1992. i 1997. Oba puta pobijedio je u prvom krugu.
Drugo mjesto po broju osvojenih glasova, drži Stjepan Mesić, osvojio je oko 65 tisuća glasova manje od Tuđmana na izborima 2005. kada je u popisu birača bilo 4,4 milijuna birača odnosno 800 tisuća više nego 1992.
Izbori iz ratne 1992. teško će se ponoviti i po još jednom pokazatelju - izlaznosti od gotovo 75 posto, biračko pravo iskoristilo je više od 2, 7 milijuna građana.
Najmanje glasova na putu za Pantovčak, milijun i 34 tisuće osvojio je Zoran Milanović.
