Odluke o putovanju državljana Kosova u zemlje Šengena bez viza i priznavanju registarskih tablica između Srbije i Kosova, donijele su kratkotrajno olakšanje u prvim danima 2024.
Uslijedio je zahtjev Srba sa sjevera Kosova za smjenu albanskih načelnika u sjevernim općinama sa srpskom većinom.
A predsjednik Srbije Aleksandar Vučić još jednom je podsjetio kako neće priznati nezavisnost Kosova ni kad bi mu za to dodijelili Nobelovu nagradu mir.
Početak 2024. nagovijestio je da u odnosima Srbije i Kosova, koje je proglasilo nezavisnost 2008, svaki korak naprijed može značiti dva nazad.
Registarske tablice
Do 2024. vozila sa Kosova ili iz Srbije mogla su da prelaze granicu samo ako na registarske tablice vozila stave naljepnice koje prekrivaju nacionalne simbole.
Krajem 2023. kososvski Srbi počeli su da zamjenjuju registarske tablice koje su izdale srpske institucije u one s oznakom "RKS", nakon što je Vlada u Prištini odredila rok za to.
Dugogodišnji spor oko registarskih tablica bio je razlog više protesta i blokada kosovskih Srba, te kolektivne ostavke srpskih zvaničnika u državnim i lokalnim organima vlasti 2022.
Bezvizni režim
Bezviznim režimom od 1. januara 2024. Kosovo se pridružilo ostalim zemljama Zapadnog Balkana čiji državljani bez viza mogu putovati u zemlje Šengenskog sporazuma.
Srbija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija stekle su to pravo za svoje državljane 2009., a Albanija i Bosna i Hercegovina 2010.
"Ovo donosi dobrobit i za Kosovo i za EU”, rekao je evropski komesar za proširenje i politiku susjedstva Josep Borrell, 7. januara.
Istovremeno, Španija, članica EU, priznala je kosovski pasoš, pridruživši se viznoj liberalizaciji.
Španija je jedna od pet zemalja EU-a koja nije priznala nezavisnost Kosova, zajedno sa Grčkom, Rumunijom, Slovačkom i Južnim Kiprom.
Pokušaj katalonske separatističke stranke u španskom parlamentu da progura izglasavanje priznanja nezavisnosti Kosova u junu, nije naišao na odobravanje.
Tri dana ranije, britanski ministar vanjskih poslova David Cameron je rekao da je njegova zemlja "veliki zagovornik nezavisnosti Kosova", tokom zvanične posjete Prištini.
Smjena albanskih načelnika
Srpska lista, najveća politička stranka Srba na Kosovu, 17. januara povela je potpisivanje peticije za smjenu albanskih načelnika u Sjevernoj Mitrovici, Leposaviću, Zvečanu i Zubinom Potoku, izabranih na lokalnim izborima u 2023., koje su Srbi bojkotovali.
Peticija je otvorila put održavanju novih lokalnih izbora 21. aprila, koje je od Kosova tražila i Evropska unija.
Srpske političke partije bojkotovale su izbore zbog odluke kosovskih vlasti da je potrebno 50 posto plus jedan glas za smjenu načelnika.
Nobelova nagrada i poštovanje naroda
Srbijanski predsjednik je 19. januara poručio kako mu je poštovanje njegovog naroda važnije od Nobelove nagrade za mir, koju bi mu donijelo priznanje nezavisnosti Kosova.
"Kada bih priznao Kosovo, odmah bih dobio Nobelovu nagradu za mir, ali zašto mi to treba u životu? Treba mi poštovanje mog naroda", rekao je Aleksandar Vučić na marginama Svjetskog foruma u švicarskom gradu Davosu, za lokalnu TV Pink.
Ukidanje srpskog dinara i sjednica VSUN
Veliku krizu u 2024. prouzrokovala je odluka o euru kao jedinoj valuti u platnom prometu Kosova. Odluka je stupila na snagu 1. februara i njom je praktično eliminisan srbijanski dinar koji je bio u opticaju od 1999. u većinski srpskim sredinama.
Na zahtjev Srbije, održana je sjednica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija (VSUN) na kojoj se raspravljalo o valutnom potezu kosovskih vlasti.
"Odluka o ukidanju prometa dinara, odnosno ukidanju dinara kao legalnog sredstva plaćanja na teritoriji samo je jedna u nizu planiranih, dobro organizovanih, dugo sprovođenih i sistematskih mjera Prištine koje, prije svega, napadaju srpsko stanovništvo“, rekao je Vučić na sjednici VSUN.
Kosovski premijer Albin Kurti tvrdio je da je cilj njegove zemlje da osigura "transparentnost i zakonitost gotovine koja se uvozi na Kosovo u skladu s Ustavom i monetarnom politikom EU-a". Dodao je da će CBK raditi na tome da kosovskim Srbima omogući nesmetanu isplatu finansijske podrške iz Srbije.
Zapadne zemlje, uključujući SAD, Francusku, Italiju, Njemačku i Veliku Britaniju, ranije su pozvale Kosovo da odgodi primjenu odluke o euru.
Američki ambasador na Kosovu Jeff Hovenier izrazio je zabrinutost zbog "akcija kosovske policije na zapljeni srpskog dinara i vozila koje ga prevoze radi raspodjele socijalnih davanja iz Srbije". Poručio je da ti događaji "ograničavaju sposobnost SAD-a da služi kao zagovornik Kosova u međunarodnoj areni".
Eliminisanje dinara izazvalo je zabrinutost i bunt među srpskom manjinom koja veliki dio prinadležnosti ostvaruje iz Srbije, kao što su penzije, socijalna pomoć, dječiji i majčinski dodatak te plate. Ukinute su Pošta Srbije, Banka Poštanska štedionica, trezor Narodne banke Srbije, Zavod za PIO u Sjevernoj Mitrovici, a uvedene institucije koje rade u sistemu Kosova.
Srbija je svoje institucije izmjestila u blizini graničnih prelaza, sa srbijanske strane.
Zapljena imovine Radoičića
Početkom aprila Kosovo je zaplijenilo imovinu odbjeglog političara kosovskih Srba Milana Radoičića, koji je priznao da je planirao napad u selu Banjska u septembru 2023, u kojem je ubijen kosovski policajac.
Ministrica pravde Kosova Abulena Hadžiju rekla je da je Radoičić postao milioner kroz kriminal, teror i siromašenje građana: "Ali ovoj eri je došao kraj. Vrijeme je da građani žive mirno, a zločinci budu kažnjeni."
Srpska lista u reakciji saopćila je da je oduzimanje Radoičićeve imovine nezakonito i da je cilj odluke povećanje tenzija i otuđenje Srba sa Kosova.
Prethodno je Vučić na konferenciji za medije rekao da su na Kosovu tokom trogodišnjeg Kurtijevog premijerskog mandata bila 494 etnički motivisana napada na Srbe i srpsku crkvu, a prije njegovog mandata, tokom devet godina "bilo je samo 170 napada više".
Članstvo u PSVE na čekanju
Kosovo je u 2024. bilo na korak do punopravnog članstva u Vijeću Evrope (VE).
Iako je Parlamentarna skupština najstarije međuvladine organizacije na kontinentu 17. aprila usvojila izvještaj u kojem se preporučuje prijem Kosova u VE, Komitet ministara VE, koji donosi konačnu odluku, to nije razmatrao.
Francuska i Njemačka prethodno su predložile uspostavu Zajednice srpskih opština (ZSO), zacrtane u briselskom sporazumu o normalizaciji odnosa, kao uslov za punopravno članstvo u VE, što kosovske vlasti nisu provele.
Kosovo je 14. maja zabranilo ulazak patrijarhu Srpske pravoslavne crkve, a obrazloženo je da je ta odluka donesena zbog toga što Srbija ometa učlanjenje Kosova u međunarodne organizacije kao što je VE.
U međuvremenu, o ZSO govorilo se i u Vijeću sigurnosti prilikom podnošenja izvještaja o radu Misije UN-a na Kosovu.
Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres ocijenio je kako nema pomaka u formiranju ZSO-a uprkos diplomatskim naporima, te da su tenzije između Beograda i Prištine porasle.
Naoružanje u Zvečanu
Kosovska policija 15. maja zaplijenila je veliku količinu oružja i municije u Zvečanu. Ministar unutrašnjih poslova Dželal Svekla rekao je da su terorističke grupe planirale da upotrijebe oružje u napadima na kosovske institucije povezavši ovo sa ranijim zapljenama, prvenstveno u Banjskoj.
"Jasno je ko stoji iza ove aktivnosti, kao i drugih skladišta naoružanja, napada na naše zvaničnike, pripadnike KFOR-a, novinare i građane. Isti oni iz napada na Banjsku, koji se kriju u Srbiji, i štiti ih i veliča Aleksandar Vučić", rekao je.
Ubistvo policajca u Loznici
Ubistvo srbijanskog policajca u Loznici i ranjavanje drugog od strane kosovskog Albanca dodatno je podgrijalo tenzije na relaciji Srbija - Kosovo.
Osumnjičeni Faton Hajrizi, bjegunac iz zatvora na Kosovu, usmrtio je policajca Nikolu Krsmanovića, a ranio Vjekoslava Ilića, u pucnjavi nakon što je njegovo vozilo zaustavljeno.
Ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić je pucnjavu opisao kao "teroristički čin", a kosovski premijer Kurti rekao je da događaj ne treba politizovati "i da se njime treba baviti iz bezbjednosne, profesionalne i pravne perspektive".
Još više slobode kretanja
VIjeće Evropske unije usvojilo je 23. jula odluku kojom su ukinute vize za nosioce srbijanskih pasoša koje izdaje Direkcija za koordinaciju Srbije.
Uz liberalizaciju viznog režima s Kosovom, bio je to dodatni vjetar u leđa slobodi kretanja, jer je omogućeno kosovskim Srbima s pasošima koje izdaju srbijanske vlasti da putuju u EU bez viza.
Nove blokade i protesti
Grupe koje su u septembru blokirale granične prelaze prema južnoj Srbiji, Merdare i Jarinje, tražile su da se kosovska policija povuče sa sjevera, te da se otvori pet opštinskih zgrada na sjeveru a nakon zatvaranja pošte i drugih ispostava srbijanskih institucija.
"Prijetnje zatvaranjem graničnih punktova nisu samo dodatni dokaz njihovih hegemonističkih namjera, već i dokaz konkretnih provokativnih i destabilizujućih akcija Srbije koje prevazilaze verbalne prijetnje", rekla je Donika Gervalla-Schwarz, ministrica vanjskih poslova kosova, komentarišući blokade, na konferenciji s turskim kolegom Hakanom Fidanom u Prištini.
Oktobarski napredak
Kosovo je ukinulo zabranu uvoza srbijanske robe, koja je bila na snazi od juna 2023. i dozvoljavala prolazak robe kroz granični prelaz Merdare.
Kurti je izjavio da očekuje pomoć od SAD i EU u osiguranju uređaja za skeniranje na graničnim prelazima kako bi se osiguralo da roba koja ulazi na Kosovo iz Srbije ne predstavlja bezbjednosni rizik. Kosovo je ovim preduprijedilo isključenje iz CEFTA i Berlinskog procesa.
Srbija je pozdravila odluku, navodeći da je ona ublažila dugogodišnje tenzije i da će kosovski Srbi moći redovno da dobijaju hranu i lijekove.
Zabrana uvoza je prvobitno uvedena nakon što je Srbija 14. juna 2023. privela tri osobe identifikovane kao kosovski policajci, tvrdeći da "planiraju da izvrše akciju u Srbiji". Kosovo je tvrdilo da ih je "kidnapovala" Srbija. Policajci su ubrzo pušteni, a zabrana uvoza ostala.
Napad na kanal Ibar-Lepenac
Nervozu je ponovo podigao novembarski napad na kanal Ibar-Lepenac na sjeveru Kosova, koji napaja vodom nekoliko vodovoda i termoelektrane na Kosovu.
Kurti je tvrdio da je riječ o kriminalnom i terorističkom napadu iza kojeg stoji Srbija s ciljem da ošteti infrastrukturu Kosova. Vučić je to negirao, kazavši da je na djelu pokušaj žestokog hibridnog napada na Srbiju.
Kurti u Sarajevu
Neformalna posjeta kosovskog premijera Albina Kurtija Sarajevu, 6. decembra, pokazala je kakav odjek mogu imati odnosi Srbija - Kosovo na regiju.
Bosna i Hercegovina je jedina zemlja Zapadnog Balkana koja nije priznala Kosovo, zbog protivljenja vlasti u entitetu Republika Srpska, predvođenih Miloradom Dodikom, liderom vladajućeg SNSD-a, bliskog Vučiću.
Nezadovoljstvo zbog Kurtijevih sastanaka s članovima Predsjedništva BiH Denisom Bećirovićem i Željkom Komšićem izrazila njihova kolegica Željka Cvijanović (SNSD).
"BiH ne priznaje samoproglašeno Kosovo i ako su se željeli družiti, trebali su otići u neku od sarajevskih kafana, a ne u zgradu zajedničkih institucija", rekla je nakon sastanaka s kosovskim premijerom u zgradi Predsjedništva BiH.
Dan nakon posjete, Kosovska Vlada odobrila je ulazak državljana BiH sa ličnom kartom na Kosovo, kao znak dobre volje u odnosima dvije zemlje, ali i provodeći dogovor iz Berlinskog procesa.
Kosovo je u 2024. usvojilo 11. juli kao Dan sjećanja na genocid u Srebrenici, provodeći rezoluciju UN-a iz maja.
Tokom 2024. Kosovo je potpisalo sporazume sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom o zajedničkim graničnim prelazima.
Samit EU - Zapadni Balkan
Briselski samit EU - Zapadni Balkan u decembru Srbiji je donio obećanje o otvaranju Klastera 3 u pristupnim pregovorima, dok je Kosovo, koje je podnijelo zahtjev za članstvo u EU-u prije dvije godine, ostalo zemlja potencijalni kandidat.
Predsjednica Kosova Vjosa Osmani izrazila je nezadovoljstvo rezultatima samita.
"Što se neka zemlja više uskladi s Rusijom, Iranom i Kinom, to više napreduje ka EU-u, a ako ste 100 posto usklađeni s EU-om, kao što je Kosovo, ne vidite nikakav napredak", rekla je Osmani u Briselu i dodala: "Ovo nije proces zasnovan na zaslugama."
Krajem decembra Centralna izborna komisija (CIK) nije potvrdila učešće Srpske liste, najveće stranke srpskog naroda na Kosovu, na izborima 2025. na što je oštro reagovao Beograd.
Nakon intervencije zapadnih zemalja i EU-a, u žalbenom postupku odluka CIK-a je promijenjena i Srpskoj listi omogućeno na izborima 9. februara.
Kosovo je proglasilo jednostranu nezavisnost od Srbije 2008, ali Srbija i dalje vidi Kosovo kao "sopstvenu teritoriju". Pet od 27 država članica EU-a još uvijek nije priznalo nezavisnost Kosova, a dijalog o normalizaciji odnosa između dvije zemlje od 2011. godine odvija se pod okriljem EU-a, uz pomoć još nekih zapadnih zemalja.
