"Predsjednica Evropske komisije (EK) Ursula von der Leyen je ponudila Bosni i Hercegovini i direktnu pomoć za poplavama pogođena područja od 20 miliona eura", izjavila je predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto nakon sastanka sa predsjednicom EK.
„Na tome, uistinu, u ime svih nas u Bosni i Hercegovini, kako institucija, a tako svih naroda i građana, a posebno poplavljenih područja, iskreno vam, draga predsjednice, hvala“ izjavila je Krišto.
Govorila je o posjeti Jablanici koja je stradala u teškim poplavama, zajedno sa svim drugim opštinama od Konjica, Kreševa, Kiseljaka i Fojnice. Istakla je da su, uz enormne materijalne štete, najbolniji gubici 27 ljudskih života. Zahvalila je na podršci i pomoći kroz EU mehanizam civilne zaštite, dodajući da rade na pripremi aplikacije za EU Fond solidarnosti.
Tema sastanka bile su i obaveze BiH na EU putu. Krišto je rekla da je predsjednicu EK-a informisala da je Vijeće ministara imalo 104 sjednice i da su razmotrili preko 2.500 materijala.
„Želim reći da ono što je bitno da smo istakli kad je u pitanju sporazum sa FRONTEX-om, da je on potpunosti usaglašen od strane povjerenstva za provođenje ovog sporazuma i institucije Evropske unije i spreman je za potpis i paraf. Također smo informirali da sljedeći tjedan, već 28., potpisujemo sporazum sa Eurojustom“, rekla je Krišto.
Dodala je da su svjesni odgovornosti koje imaju kada je u pitanju „priprema međuvladine konferencije, zatim pregovarački okvir, imenovanje glavnog pregovarača i dva zamjenika, imenovanje nacionalnog, odnosno koordinatora BiH za implementaciju IPA sredstava, obzirom da po novom usvojenom modelu se kosi s tim da ne može biti direktor Direkcije za evropske integracije taj koji će potpisati, nego moramo imenovati, svjesni smo svih tih naših obveza i na tome ćemo predano raditi“.
„Prije svega, obveza koje se tiču usvajanja ovog legislativnog dijela, koje se odnose i na zakon o graničnoj kontroli, zakon o sudu, zakon o VSTV-u, zakon o zaštiti osobnih podataka i jednako tako i izborni zakon BiH, koji podrazumijeva implementaciju kako evropskih, tako i odluka Ustavnog suda, a koji, naravno, u mnogome opterećuje odnose i prilike u BiH i to moramo predano raditi. Ono što sam rekla predsjednici jeste kad su u pitanju ovi zakoni da su urađeni na razini resora i kroz radne grupe i osobno sam upoznata zapravo sa svim nekim, ne znam da li ih nazvati problemima, odnosno nesuglasicama, kad su u pitanju pojedinačni zakon. Ja ne vidim da su to neka krupna politička pitanja oko kojih se ne bi mogli dogovoriti, mislim osobno da je to sve stvar nekakve političke volje, koje ćemo nastojati u vremenu ispred nas usuglašavati kako bismo ih pustili u daljnu proceduru“, rekla je Krišto.
Kad je u pitanju Plan rasta EU-a, Krišto je rekla da je ljestvica visoko postavljena kad je u pitanju BiH, ali da su uprkos svemu tome od 113 predloženih mjera usuglasili 111.
„Ostale su obveze, odnosno dvije mjere koje se odnose na Ustavni sud i na način odlučivanja u Konkurencijskom vijeću i Vijeću za državnu pomoć. Unatoč našim nastojanjima, čak i privatnim razgovorima, pozivima, da usuglasimo taj nacrt reformske agende, evo, nismo uspjeli dobiti na neki način potvrdu i ja sam odlučila nakon svega da 17. septembra, o čemu ste informirani, obavijestim Evropsku komisiju. Naravno, nakon toga očekujem njihov odgovor i stav“, istakla je Krišto.
Dodala je da, kada je u pitanju Plan rasta, kroz razgovore su informisani da BiH očekuju još tri dodatne mjere.
„To su mjere koje se odnose i na vizni režim i zapravo na mjere koje govore o borbi protiv korupcije i kriminala i na proračunski monitoring. Čim to dobijemo pismeno, obavijestit ćemo naš tim, radni tim za Plan rasta EU-a i o tome ćemo se izjašnjavati, na tome ćemo raditi predano“, dodala je ona.
Istakla je da je BiH kao zemlja domaćin narednog sastanka lidera zemalja WB6 5. decembra uputila poziv te da se nada da će i do tada napraviti potreban iskorak po pitanju Plana rasta i drugih obaveza.
„Na poseban način želim naglasiti da nam je ostao i Sporazum o slobodi kretanja. Ne vidim ni jednog razloga da, kada su sve zemlje to potpisale, kako je to prednost za sve nas i tako to trebamo gledati da to ne uradi i BiH i u narednom periodu ćemo na tome predano raditi“, izjavila je predsjedavajuća Savjeta ministara BiH.
Zahvaljujući se predsjednici EK-a istakla je da je uvjerena da će izazove koje imaju po određenim pitanjima zajedno uspjeti riješiti.
Von der Leyen su jutros u zgradi Predsjedništva BiH primili predsjedavajući i članovi Predsjedništva Denis Bećirović, Željko Komšić i Željka Cvijanović.
Jučer je Von der Leyen posjetila Donju Jablanicu kako bi izrazila solidarnost sa zajednicama pogođenim nedavnim katastrofalnim poplavama i klizištima.
Ursula von der Leyen boravi u četvorodnevnoj posjeti zemljama Zapadnog Balkana, u okviru koje je dosad posjetila Albaniju, Sjevernu Makedoniju i BiH. Planirano je da posjeti i Srbiju, Kosovo i Crnu Goru.
Posjeta je prilika da se razgovara o napretku partnera sa Zapadnog Balkana na putu ka EU-u, kao i o Planu rasta EU-a od šest milijardi eura.
