Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman sastao se s Elmedinom Konakovićem, ministrom vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, koji je nakon Brisela Hrvatsku odabrao za svoj prvi službeni vanjskodržavnički posjet.
Ovaj posjet ocijenjen je kao pokazatelj opredijeljenosti za jačanje suradnje dviju zemalja i dobrosusjedskih odnosa na razini proeuropskog partnerstva, pri čemu je hrvatski ministar Gordan Grlić Radman još jednom pozdravio sticanje kandidacijskog statusa BiH te obećao nastavak podrške Hrvatske na europskom putu BiH.
"Nadam se da će Bosna i Hercegovina, sukladno sporazumu vladajuće koalicije, uspješno provesti sveobuhvatnu izbornu reformu i ograničenu ustavnu reformu, što je važno s aspekta europskih integracija, funkcionalnosti i stabilnosti države, kao i ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda i ostalih građana", izjavio je Grlić Radman.
Izmjene Ustava BiH i izbornog zakona dio su dogovora nove koalicije, kazao je Konaković.
"Nisam prvi koji je govorio da nije fer da Hrvatima u BiH biramo člana Predsjedništva, a interesantno je da je taj moj stav izazvao puno polemika u javnosti, i danas će vjerojatno. Nama te kontroverze posebno ne smetaju. Imamo presude međunarodnih sudova u kojima se u BiH dešava diskriminacija kakvu Europa ne prepoznaje. Potrebno je cjelovito rješenje kako bismo riješili i pitanje etničke zastupljenosti na pravi način, ali i pitanje rješavanja tog diskriminacijskog procesa koji velikom broju ljudi uopće ne dozvoljava kandidiranje. Bosni i Hercegovini moramo naći mjeru između etničkog i građanskog, politika koju zagovaram je da se mire etničko i građansko, nikako da se konfrontiraju. Radimo s ciljem da BiH ponovno vratimo na mjesto koje joj prirodno pripada. To je mjesto spajanja istoka i zapada, mjesto koje je most za susret istoka i zapada. Bez dileme, naši prioriteti su Brisel, Washington, Berlin, zapad - bez dileme. Naše čvrste jake veze sa zemljama istoka su potencijal za razvoj BiH", izjavio je Konaković.
Najavio je kako će se u roku od šest mjeseci od formiranja Federalne vlade razgovarati o izmjenama izbornog zakona i djelimičnim izmjenama Ustava BiH.
Konaković je istaknuo kako prva njegova posjeta Briselu i druga Hrvatskoj na simboličan način pokazuju što su prioriteti BiH.
"Bosna i Hercegovina je zemlja koja ima euroatlantske ambicije, imamo momentum u dobivanju kandidatskog statusa koji, nažalost, nije posljedica neke naše dobre političke priče nego šire geopolitičke priče", izjavio je Konaković.
Dodao je kako se kroz reforme iz 14 prioriteta koji su uvjet za daljnje procese, BiH ima priliku približiti nekoliko koraka Europskoj uniji.
Upozorio je kako BiH ima naglašeno loš demografski status u regiji s obzirom na to da je 2021. iz BiH, uglavnom u zemlje zapadne Europe, iselilo oko 170.000 građana.
"To je signal da nam politike nadglasavanja, konfrontiranja nisu donijele ništa dobro, osim što mi političari dobijemo poneki poen, vjerojatno poneki glas igrajući se s emocijama ljudi. Teži put je ovaj kojeg mi biramo, politiku dijaloga, razgovora i projekata kako bismo mladim ljudima zagarantirali ostanak na prostorima BiH", izjavio je Konaković.
Dvojica ministara razgovarali su i o južnoj interkonekciji te jadransko-jonskoj autocesti, Trgovskoj gori, imovini, migracijama, potencijalnom aerodromu u Trebinju te o brojnim temama koje su u zajedničkom interesu.
Konaković je poručio kako zagovara da BiH bude država energetske neovisnosti te kako će učiniti sve da se južna plinska konekcija realizira, s čim se složio i hrvatski ministar Gordan Grlić Radman koji je istaknuo potencijale LNG terminala na Krku koji Hrvatsku mogu učiniti energetskim čvorištem na korist cijele regije.
Kao važan cilj navedeno je jačanje gospodarske suradnje, prometne i energetske povezanosti, suradnje na zaštiti okoliša, a trgovinska razmjena dviju država je u uzlaznoj putanji, ocijenjeno je, s obzirom na to da je prošle godine ostvareno četiri milijarde eura robne razmjene.
Najavljena je zajednička sjednica Vlade RH i Vijeća ministara BiH u Zagrebu, u lipnju ove godine.
Ministar Konaković sastaje se za vrijeme svog službenog posjeta i s hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem i predsjednikom Republike Hrvatske Zoranom Milanovićem.
