Nadam se da je ova današnja svečanost znak bosanskohercegovačke obnove, prije svega moralne i mentalne, a potom i svake druge, naročito obnove međuljudskih odnosa. Nadamo se da su godine straha, ubijanja, rušenja i progona iza nas. U ovom gradu više ne žive muslimani. Ne znam da li su njihove komšije sretnije zbog toga, bogatiji i spokojniji sigurno nisu. Ali jedno znam, teško onima koji se raduju tuđoj nesreći. Vrijeme je da krenemo drugim putem, poručio je reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini (IZ u BiH) Husein ef. Kavazović u obraćanju na svečanosti otvorenja Sinan-begove džamije u Čajniču.
Obraćajući se prisutnim vjernicima, vjerskim i državnim zvaničnicima, te gostima iz Republike Turkiye i drugih susjednih država, reisul-ulema je podsjetio kako je Sinan-begova džamija spadala među deset najmonumentalnijih potkupolnih džamija u bivšoj Jugoslaviji.
Također, ova džamija je po svojoj arhitekturi i umjetničkom ukrasu, te uređenosti građevinske cjeline, spadala u sami vrh bosanskohercegovačkih džamija, uz Aladžu u Foči, Ferhadiju u Banjaluci, Gazi Husrev-begovu u Sarajevu i nekoliko drugih.
„Sve od kako je izgrađena 1570. godine do 1992. stajala je uspravno, zanosna i ponosna u svojoj ljepoti i dostojanstvu, vršila svoju ulogu i ljude odgajala na visokim moralnim načelima i visokim načelima kulture“, naveo je reisul-ulema.
Istakao je kako je ova džamija izgrađena u vremenu kada se ova zemlja uzdizala visoko i dosezala same vrhove svjetske civilizacije i kada su njome upravljali njeni velikani Mehmed-paša Sokolović, Ferhat-paša Sokolović, Sinan-beg Boljanić i njegov brat Husejn-paša, koji je sagradio džamiju u susjednim Pljevljima, i njima slični, kada su Bosnom strujali povoljni vjetrovi i život pulsirao u punom jeku, odvijao se u miru i obilju mnogom.
„Džamiju je izgradio čovjek ovoga kraja i uvakufio je za opće dobro. Napominjem da su u našoj zemlji svoja dobra uvakufljavali i izdvajali za dobrotvorne svrhe samo njeni sinovi i kćeri, a ne stranci. Sinan-beg je jedan od najvećih vakifa Bosne, a budući je sin ove zemlje, u kojoj žive različite vjerske zajednice, na svom vakufu dao je izgraditi i pravoslavnu crkvu, kako to nalazimo u historijskim dokumentima. Džamija je 422 godine kasnije, sa svim pratećim građevinskim objektima, minirana i potpuno porušena. Bosna je tada doticala dno i na njenoj površini isticali su se ljudi s dna, čija priroda nije podnosila ljepotu i sklad. Džamija je izgrađena kada su Bosnom upravljali graditelji, moralne veličine, dobrotvori i humanisti; porušena je kad su na nju nasrnuli mračni i destruktivni ljudi, skloni zlu, srcā ispunjenih mržnjom“, kazao je reisul-ulema.
Poručio je kako se nada da je "ova današnja svečanost znak bosanskohercegovačke obnove, prije svega moralne i mentalne, a potom i svake druge, naročito obnove međuljudskih odnosa".
„Danas Čajniču poklanjamo ovaj arhitektonski dragulj. Činimo to s radošću i otvorenog srca. Ovaj dragulj pripada cijelom gradu, svakom njegovom stanovniku, i cijeloj Bosni. Vjerujem da će od danas život u ovom mjestu biti drukčiji, slađi i sadržajniji i da će on gradu privući mnoga dobra i berićete i da će se životna krivulja nastaviti kretati prema gore, prema životu, a ne prema smrti. Stoga, uživajte u ljepoti ovog objekta i brinite se o njemu. I nemojte dozvoliti da džamija bude sama, jer naša tradicija kaže da su na svijetu trojica samci: Kur'an u kući iz kojeg se ne uči, džamija u mahali u kojoj se ne klanja i dobar čovjek u pokvarenom društvu“, kazao je reisul-ulema.
“Nadamo se da su godine straha, ubijanja, rušenja i progona iza nas. U ovom gradu više ne žive muslimani. Ne znam da li su njihove komšije sretnije zbog toga, bogatiji i spokojniji sigurno nisu. Ali jedno znam, teško onima koji se raduju tuđoj nesreći. Vrijeme je da krenemo drugim putem. Možda za nas još ima nade. U našoj različitosti leži i najveće bogatstvo naše zemlje. Znao je to Sinan-beg na kraju 16. stoljeća kada je sagradio džamiju i dao sagraditi crkvu. Njegova namjera je bila da integriše ljude u ovoj kasabi, a ne da ih dijeli i drži u zavadi. Pitam se možemo li da nas išta naučiti od Sinan-bega, ako nismo kadri učiti jedni od drugih", rekao je Kavazović.
Muslimane je pozvao da džamiju posjećuju, u njoj obavljaju namaz, moralno se oplemenjuju i čine ono što je Bogu drago.
„Nemuslimane pozivam da je poštuju i uživaju u njenoj ljepoti, i čuvaju njenu svetost onako kako čuvaju svetost svoje bogomolje. Od sada, pa dovijeka. Munara ima ukupno 114 stepenica, koliko ima i sura u Kur'anu. Eto, neka i to bude razlogom pijeteta prema njoj“, kazao je reisul-ulema Kavazović, zahvalivši svim koji su dali doprinos u ponovnoj izgradnji džamije, posebno turskom predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu, truskom narodu i predstavnicima Direkcije vakufa Republike Turkiye.
