17. oktobra ove godine Svjetska banka objavila je svoj Redovni izvještaj za Zapadni Balkan u kome, između ostalog, predviđa umjereno ubrzanje ekonomskog rasta na ovom području, tokom 2025. godine, „prvenstveno usljed povećane potrošnje i investicija, potaknutih rastom kupovne moći“.
Svjetska banka predviđa da će ukupni ekonomski rast Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije dostići 3,7% u 2025, što je 0,2 procentna poena više u odnosu na prethodno izdanje izvještaja Svjetske banke.
Očekuje se da će stopa rasta u 2024. iznositi 3,3%, odnosno 0,1 procentni poen više nego što je prvobitno bilo procijenjeno. Međutim, u izvještaju se i upozorava: „Uprkos pozitivnim predviđanjima, region je još uvijek osjetljiv na više rizika, uključujući usporeni globalni rast, ponovno povećanje inflacije, političku neizvjesnost i ekstremne vremenske prilike“, poručuje Isolina Rossi, ekonomistica Svjetske banke i glavna autorica ovog izvještaja.
Jačanjem ekonomskog rasta životni standard na Zapadnom Balkanu nastavlja se postepeno približavati standardima zemalja Evropske unije, međutim, da bi se očuvao zamah rasta i ubrzao tempo konvergencije, iz Svjetske banke naglašavaju da su potrebne strukturne reforme.
Svaka četvrta osoba sa Zapadnog Balkana živi u inostranstvu
"Kako gotovo četvrtina građana zemalja Zapadnog Balkana trenutno živi u inostranstvu, bolje upravljanje globalnom radnom snagom sa Zapadnog Balkana moglo bi biti ključni pokretač ekonomskog razvoja u ovom regionu", poručuju iz Svjetske banke.
„Mada emigracija može dovesti do izazova, kakav je nedostatak radne snage, postoje i jasne prilike da se migracije iskoriste za ekonomske koristi“, dodaje se u izvještaju.
Prema njemu, migracije mogu, uz adekvatno upravljanje, smanjiti siromaštvo, potaknuti izvoz i privući investicije, što u krajnjem ishodu dovodi do stvaranja radnih mjesta i prenosa znanja.
