Najvažnija jesu zadužnice, poslodavci će, naime, morati novčano jamčiti državi za svakog radnika iz trećih zemalja koji dolazi iz migracijski visoko rizičnih zemalja (viznih zemalja) za slučaj da od njega odustanu i to u iznosu jedne prosječne mjesečne bruto plaće.
Taj će iznos u državni proračun morati uplatiti u roku od osam dana ako strani radnik ne počne s radom u roku prema ugovoru ili ako mu je otkazao ugovor bez njegove krivice prije isteka tri mjeseca rada u RH.
Ta će se sredstva koristiti za troškove povratka stranog radnika u matičnu zemlju, što je do sada išlo na trošak države.
Podaci govore da je na Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO) prijavljeno preko 132.000 radnika iz trećih zemalja te gotovo 11.000 iz država članica EU-a.
Novost je i da će se dozvole za boravak i rad izdavati do tri godine, za sezonski rad do devet mjeseci, i to kao biometrijska isprava.
Strani će radnici morati dokazati kompetencije i za deficitarna zanimanja, što do sada nije bila obveza, a to će morati učiniti odgovarajućim radnim iskustvom ili dokazom o završenom obrazovanju.
Poslodavci koji žele zaposliti stranog radnika, morat će se voditi omjerom broja zaposlenih domaćih naspram stranih zaposlenih i za deficitarna zanimanja. Kod nedeficitarnih zanimanja taj omjer je 16, a kod deficitarnih osam posto.
Ovotjedni rad i aktualnu sjednicu, koju je započeo 18. rujna, Sabor će zaključiti u petak glasovanjem o nizu točaka, među kojima je i odluka o slanju hrvatskih Oružanih snaga, konkretno dva časnika u njemački Wiesbaden, u NATO-ovu misiju sigurnosne pomoći i obuke Ukrajini (NSATU), za što je potrebna dvotrećinska većina, tj. 101 zastupnički 'glas'.
Zastupnici potom odlaze na jednotjednu stanku, a nova sjednica kreće nakon blagdana Svih svetih i potrajat će do sredine prosinca.
