Agencija je to koja se u najvećem dijelu dobrovoljno financira donacijama država članica UN-a te drugih organizacija.
Na pitanje hoće li i Hrvatska suspendirati plaćanja UNRWA-i odgovor je – neće jer i nije financijski podržavala tu UN-ovu agenciju. Naime, od svih EU država samo Hrvatska – i u posljednje vrijeme Mađarska, uz povremeno još koju – i nije financirala tu agenciju UN-a.
Do tog podatka se došlo pregledom financijskih izvještaja UNWRA-e od 2010. do kraja 2022. godine. Hrvatska je za to vrijeme samo dva puta – 2014. i 2016. – dala novac za posebne projekte, i to ukupno manje od 150 tisuća dolara.
Još je jedna iznimka – krajem prošle godine, u jeku humanitarne krize, dala je 250 tisuća dolara.
Za usporedbu, samo 2022. Njemačka – država koja je iz godine u godinu među prvih pet financijera – dala je agenciji više od 202 milijuna dolara. Uzmemo li u obzir zadnjih pet godina za koje su financijska izvješća gotova (2018. do 2022.), ovako izgleda omjer: Hrvatska je dala nula, a Njemačka – gotovo milijardu dolara.
Opća skupština UN-a osnovala je tu agenciju 1949. kako bi pomogla Palestincima koji su napustili svoje domove tijekom ili do sukoba oko osnivanja Izraela. Agencija gotovo sva sredstva dobiva od donacija država članica UN-a. Postoje, ugrubo, dva smjera slijevanja novca – onaj za hladni pogon i onaj za posebne projekte.
Hrvatska je od 2010, otkad postoje javno objavljene liste donatora, do kraja 2022. uplatila novac samo dva puta: 2016. platila je 100 tisuća dolara u okviru programa Hitnog poziva za pomoć okupiranim palestinskim teritorijima te 2014. godine 48.780 dolara za program Hitna pomoć Gazi.
Svih ostalih godina hrvatska kontribucija je – nula.
Hrvatska nije uplaćivala ni dolara ni prije članstva u EU, ali ni poslije, piše novinarka Večernjeg lista Sandra Veljković.
