Turkiye pomno prati razvoj događaja na Balkanu i nastavlja davati potrebne doprinose u tom kontekstu.       Foto: AA

Erdogan boravi u Hrvatskoj u okviru regionalne turneje koja je, osim te zemlje, obuhvatila Bosnu i Hercegovinu i Srbiju. Nakon sastanka s hrvatskim kolegom Milanovićem na Pantovčaku, Erdogan je govorio na konferenciji za novinare.

Na samom početku Erdogan je konstatovao kako su Turkiye i Hrvatska dvije prijateljske i savezničke zemlje. Kao jedan od primjera dobrih odnosa dviju zemalja, Erdogan je naveo kako je tokom nedavnih zemljotresa i šumskih požara koji su pogodili Hrvatsku, Turkiye bila među prvima koja je pritekla u pomoć.

“Danas smo ovdje potpisali tri sporazuma”, istakao je Erdogan.

Tokom susreta s Milanovićem bilo je riječi o regionalnim temama, kao i o rusko-ukrajinskom ratu, a Erdogan je dodao kako su jedna od tema o kojoj su imali priliku opširno razgovarati bili i predstojeći izbori, 2. oktobra u BiH.

Kada je riječ o trgovinskoj razmjeni Turkiye i Hrvatske, Erdogan je kazao kako je ona u prošloj godini iznosila 900 miliona dolara, što je povećanje od 41 posto. Podvukao je kako će raditi na povećanju trgovinske razmjene.

Potpisana su 3 međudržavna sporazuma.      Foto: AA



Erdogan je kazao kako Turkiye pomno prati razvoj događaja na Balkanu i nastavlja davati potrebne doprinose u tom kontekstu.

“Na našim sastancima razgovarali smo o koracima koji se mogu zajednički poduzeti za očuvanje i jačanje mira i stabilnosti u jugoistočnoj Evropi. Ponovo smo potvrdili podršku miru, stabilnosti i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine i evropskim integracijama”, rekao je Erdogan.

Na pitanje novinara o situaciji u Bosni i Hercegovini, Erdogan je kazao kako smatra da izvor problema leži u samom Dejtonskom sporazumu.

“’Dayton’ (op. a. Dejtonski mirovni sporazum), nažalost, nije sporazum koji je Bosni i Hercegovini donio rješenje. Ali, u tadašnjim uslovima, što sam lično čuo od rahmetli Alije Izetbegovića, koji mi je rekao: ‘Nismo mogli ništa drugo učiniti.’ Dakle, ni on nije bio zadovoljan”, rekao je Erdogan, te dodao:

“U Bosni i Hercegovini imamo Bošnjake, Srbe i Hrvate. Imamo lidere koji predstavljaju te narode. Odluke u vezi s BiH trebaju donijeti ti lideri, zajednički i uz razumijevanje.“

Erdogan je na kraju dodao kako su jedinstvo, zajedništvo i integritet Bosne i Hercegovine vrlo važni, kako je ta zemlja platila visoku cijenu, te kako se nada da više do toga neće doći.
Govoreći i o rusko-ukrajinskom ratu, Erdogan je kazao kako očekuju da što prije i iz Rusije počne isporuka žitarica.

Kada je riječ o izvozu žitarica iz Ukrajine, Erdogan je kazao:

"Nažalost, žito koje dolazi u pošiljkama (iz Ukrajine, op.a.) ide u bogate zemlje, a ne u siromašne."

Dodao je da, dok se sankcije protiv Rusije nastavljaju, činjenica da pošiljke žitarica idu u zemlje koje uvode te sankcije uznemiruju ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Erdogan je rekao kako će se sastati s Putinom u Semerkandu, te kako će na tom susretu biti riječi o izvozu žitarica iz Rusije.

Milanović: Stavovi Hrvatske i Turkiye o Izbornom zakonu u BiH se razlikuju

Stavovi Hrvatske i Turkiye se razlikuju po pitanju Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini, što pokazuje da je umjesto protokolarnog, neophodan detaljni razgovor kako bi se istakli problemi i strepnje, izjavio je u četvrtak u Zagrebu predsjednik Hrvatske Zoran Milanović nakon sastanka s turskim kolegom Recepom Tayyipom Erdoganom.

Milanović je na zajedničkoj konferenciji za novinare na Pantovčaku rekao da mu je čast primiti turskog kolegu s brojnom delegacijom turskih visokih zvaničnika, i voditelja institucija što, kako je kazao, potcrtava dobre, konstruktivne, zdrave odnose Hrvatske i Turkiye, koji sežu 30 godina unazad.

"Turska je bila uz Hrvatsku razumijevanjem i podrškom kada je bilo teško, u godinama rata u Bosni i Hercegovini, prije toga početka agresije i odbrane Hrvatske. Znam da je to davno i daleko iza nas, ali neki dojmovi se sliježu”, rekao je Milanović.

Jedna od glavnih tema sastanka dvojice lidera bila je Izborni zakon u BiH.      Foto: AA

Istakao je da je s turskim predsjednikom razgovarao o brojnim temama, među kojima su politička situacija u Bosni i Hercegovini, rat u Ukrajini, položaj Turkiye te o robnoj ramjeni dviju država.

"Ekonomija pulsira, razmjena nije dovoljno visoka. Hrvatska je nešto slabiji izvoznik od Turske, ali vjerujem da će se te stvari dovesti u jedan zdravi omjer”, kazao je Milanović.

Jedna od glavnih tema sastanka dvojice lidera bila je Izborni zakon u Bosni i Hercegovini, o kojem Hrvatska i Turkiye imaju različite stavove.

Erdogan se u utorak tokom posjete Sarajevu usprotivio intervenciji visokog međunarodnog predstavnika Christiana Schmidta u Izborni zakon, dok su lideri Hrvatske nekoliko puta pozvali na suprotno, da visoki predstavnik iskoristi svoje bonske ovlasti i izmijeni Izborni zakon BiH, što traži vladajuća Hrvatska demokratska zajednica u BiH.

“Već više od godinu dana pokušavamo, Vlada i ja, svako na svoj način, ispraviti neke nepravde i izravna kršenja Dejtonskog sporazuma koji je temelj mira i funkcionaranja BiH, koji je u svojoj osnovi jedan sporazum o podjeli vlasti. Užasno delikatan i šta god dirate u njemu ili preskačete, prijetite cjelini. Neću ponavljati naše poznate stavove, koji su ništa drugo nego utvrđivanje golih činjenica, da su Hrvati najmalobrojniji, da su jedan od tri konstitutivna naroda i da se u BiH može, mora i smije rješavati jedino dogovorom legitimnih, stvarnih predstavnika konstitutivnih naroda. To u ovom času u BiH nisu svi koji se takvima predstavljaju”, naglasio je Milanović.

Govoreći o ulozi visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, Milanović je rekao da je bio kritičan prema njoj, jer je, kako je kazao, visoki predstavnik izabran “na neregularan način, bez saglasnosti svih članica Vijeća sigurnosti UN-a, što mu odriče legitimnost”.

Kazao je da Hrvatska traži pojašnjenje i akcije po pitanju uloge visokog predstavnika u BiH.
"Ja sam, nakon mjeseci pokušaja, na samitu NATO-a u Madridu, u ime Hrvatske, a nadam se i uz podršku i saglasnost Vlade, rekao da bi visoki predstavnik trebao dati znakove života i koristiti svoje ovlasti ako drugačije ne ide, jer drugačije ne ide. Nisam vjerovao da će se dogoditi išta i onda se dogodilo nešto, ali na potpuno pogrešan način, krivom metodologijom, prekasno. Izazvalo je nemire, skoro i nerede u državi, pa se gospodin povukao. Šta se trenutno događa, ne znam. Taj slučaj pokazuje da kad pribjegavate nekim mjerama prekasno i premalo, tamo gdje je prije toga trebao biti dogovor i razgovor, rezultata nema”, rekao je Milanović.
Istakao je kako ne zna šta će biti na izborima u BiH i šta će učiniti visoki predstavnik.

“Učini li nešto, morat ću priznati da sam njim zadovoljan. U tome se razlikujemo u stavu Erdogan i ja, Hrvatska i Turska. Ali, to pokazuje da nam treba supstantivnog razgovora, ne protokolarnog, nego detaljnog razgovora da istaknemo probleme i strepnje kojih Turska zbog svoje veličine, pa možda malo i udaljenosti uopće nije ni svjesna. Hrvatska politika je cjelovita, normalna BiH, uz koju će nam biti funkcionalna BiH, uz koju će Hrvatskoj biti dobro, i BiH uz Hrvatsku, a ponekad i dosadno. Nije ni to loše”, poručio je Milanović.

Predsjednik Republike Turkiye Recep Tayyip Erdogan, nakon posjete Bosni i Hercegovini i Srbiji, boravi u četvrtak u službenoj posjeti Republici Hrvatskoj na poziv hrvatskog kolege Zorana Milanovića.

Tokom službene posjete turskog predsjednika potpisano je nekoliko međudržavnih sporazuma, među kojima su i memorandumi o razumijevanju između hrvatskog i turskog ministarstva unutrašnjih poslova i to o osiguravanju javnog reda i mira te o saradnji u području upravljanja katastrofama i kriznim situacijama.

Nakon Pantovčaka, Erdogan i Milanović prisustvovat će otvorenju Islamskog kulturnog centra u Sisku, a nakon toga planirano je obraćanje na Hrvatsko-turskom ekonomskom forumu u Zagrebu.


TRT Balkan