Erdogan boravi u Hrvatskoj u okviru regionalne turneje koja je, osim te zemlje, obuhvatila Bosnu i Hercegovinu i Srbiju. Nakon sastanka s hrvatskim kolegom Milanovićem na Pantovčaku, Erdogan je govorio na konferenciji za novinare.
Na samom početku Erdogan je konstatovao kako su Turkiye i Hrvatska dvije prijateljske i savezničke zemlje. Kao jedan od primjera dobrih odnosa dviju zemalja, Erdogan je naveo kako je tokom nedavnih zemljotresa i šumskih požara koji su pogodili Hrvatsku, Turkiye bila među prvima koja je pritekla u pomoć.
“Danas smo ovdje potpisali tri sporazuma”, istakao je Erdogan.
Tokom susreta s Milanovićem bilo je riječi o regionalnim temama, kao i o rusko-ukrajinskom ratu, a Erdogan je dodao kako su jedna od tema o kojoj su imali priliku opširno razgovarati bili i predstojeći izbori, 2. oktobra u BiH.
Kada je riječ o trgovinskoj razmjeni Turkiye i Hrvatske, Erdogan je kazao kako je ona u prošloj godini iznosila 900 miliona dolara, što je povećanje od 41 posto. Podvukao je kako će raditi na povećanju trgovinske razmjene.
Erdogan je kazao kako Turkiye pomno prati razvoj događaja na Balkanu i nastavlja davati potrebne doprinose u tom kontekstu.
“Na našim sastancima razgovarali smo o koracima koji se mogu zajednički poduzeti za očuvanje i jačanje mira i stabilnosti u jugoistočnoj Evropi. Ponovo smo potvrdili podršku miru, stabilnosti i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine i evropskim integracijama”, rekao je Erdogan.
Na pitanje novinara o situaciji u Bosni i Hercegovini, Erdogan je kazao kako smatra da izvor problema leži u samom Dejtonskom sporazumu.
“’Dayton’ (op. a. Dejtonski mirovni sporazum), nažalost, nije sporazum koji je Bosni i Hercegovini donio rješenje. Ali, u tadašnjim uslovima, što sam lično čuo od rahmetli Alije Izetbegovića, koji mi je rekao: ‘Nismo mogli ništa drugo učiniti.’ Dakle, ni on nije bio zadovoljan”, rekao je Erdogan, te dodao:
“U Bosni i Hercegovini imamo Bošnjake, Srbe i Hrvate. Imamo lidere koji predstavljaju te narode. Odluke u vezi s BiH trebaju donijeti ti lideri, zajednički i uz razumijevanje.“
Erdogan je na kraju dodao kako su jedinstvo, zajedništvo i integritet Bosne i Hercegovine vrlo važni, kako je ta zemlja platila visoku cijenu, te kako se nada da više do toga neće doći.
Govoreći i o rusko-ukrajinskom ratu, Erdogan je kazao kako očekuju da što prije i iz Rusije počne isporuka žitarica.
Kada je riječ o izvozu žitarica iz Ukrajine, Erdogan je kazao:
"Nažalost, žito koje dolazi u pošiljkama (iz Ukrajine, op.a.) ide u bogate zemlje, a ne u siromašne."
Dodao je da, dok se sankcije protiv Rusije nastavljaju, činjenica da pošiljke žitarica idu u zemlje koje uvode te sankcije uznemiruju ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Erdogan je rekao kako će se sastati s Putinom u Semerkandu, te kako će na tom susretu biti riječi o izvozu žitarica iz Rusije.
Milanović: Stavovi Hrvatske i Turkiye o Izbornom zakonu u BiH se razlikuju
Stavovi Hrvatske i Turkiye se razlikuju po pitanju Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini, što pokazuje da je umjesto protokolarnog, neophodan detaljni razgovor kako bi se istakli problemi i strepnje, izjavio je u četvrtak u Zagrebu predsjednik Hrvatske Zoran Milanović nakon sastanka s turskim kolegom Recepom Tayyipom Erdoganom.
Milanović je na zajedničkoj konferenciji za novinare na Pantovčaku rekao da mu je čast primiti turskog kolegu s brojnom delegacijom turskih visokih zvaničnika, i voditelja institucija što, kako je kazao, potcrtava dobre, konstruktivne, zdrave odnose Hrvatske i Turkiye, koji sežu 30 godina unazad.
"Turska je bila uz Hrvatsku razumijevanjem i podrškom kada je bilo teško, u godinama rata u Bosni i Hercegovini, prije toga početka agresije i odbrane Hrvatske. Znam da je to davno i daleko iza nas, ali neki dojmovi se sliježu”, rekao je Milanović.
Istakao je da je s turskim predsjednikom razgovarao o brojnim temama, među kojima su politička situacija u Bosni i Hercegovini, rat u Ukrajini, položaj Turkiye te o robnoj ramjeni dviju država.
"Ekonomija pulsira, razmjena nije dovoljno visoka. Hrvatska je nešto slabiji izvoznik od Turske, ali vjerujem da će se te stvari dovesti u jedan zdravi omjer”, kazao je Milanović.
Jedna od glavnih tema sastanka dvojice lidera bila je Izborni zakon u Bosni i Hercegovini, o kojem Hrvatska i Turkiye imaju različite stavove.
Erdogan se u utorak tokom posjete Sarajevu usprotivio intervenciji visokog međunarodnog predstavnika Christiana Schmidta u Izborni zakon, dok su lideri Hrvatske nekoliko puta pozvali na suprotno, da visoki predstavnik iskoristi svoje bonske ovlasti i izmijeni Izborni zakon BiH, što traži vladajuća Hrvatska demokratska zajednica u BiH.
“Već više od godinu dana pokušavamo, Vlada i ja, svako na svoj način, ispraviti neke nepravde i izravna kršenja Dejtonskog sporazuma koji je temelj mira i funkcionaranja BiH, koji je u svojoj osnovi jedan sporazum o podjeli vlasti. Užasno delikatan i šta god dirate u njemu ili preskačete, prijetite cjelini. Neću ponavljati naše poznate stavove, koji su ništa drugo nego utvrđivanje golih činjenica, da su Hrvati najmalobrojniji, da su jedan od tri konstitutivna naroda i da se u BiH može, mora i smije rješavati jedino dogovorom legitimnih, stvarnih predstavnika konstitutivnih naroda. To u ovom času u BiH nisu svi koji se takvima predstavljaju”, naglasio je Milanović.
Govoreći o ulozi visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, Milanović je rekao da je bio kritičan prema njoj, jer je, kako je kazao, visoki predstavnik izabran “na neregularan način, bez saglasnosti svih članica Vijeća sigurnosti UN-a, što mu odriče legitimnost”.
Kazao je da Hrvatska traži pojašnjenje i akcije po pitanju uloge visokog predstavnika u BiH.
"Ja sam, nakon mjeseci pokušaja, na samitu NATO-a u Madridu, u ime Hrvatske, a nadam se i uz podršku i saglasnost Vlade, rekao da bi visoki predstavnik trebao dati znakove života i koristiti svoje ovlasti ako drugačije ne ide, jer drugačije ne ide. Nisam vjerovao da će se dogoditi išta i onda se dogodilo nešto, ali na potpuno pogrešan način, krivom metodologijom, prekasno. Izazvalo je nemire, skoro i nerede u državi, pa se gospodin povukao. Šta se trenutno događa, ne znam. Taj slučaj pokazuje da kad pribjegavate nekim mjerama prekasno i premalo, tamo gdje je prije toga trebao biti dogovor i razgovor, rezultata nema”, rekao je Milanović.
Istakao je kako ne zna šta će biti na izborima u BiH i šta će učiniti visoki predstavnik.
“Učini li nešto, morat ću priznati da sam njim zadovoljan. U tome se razlikujemo u stavu Erdogan i ja, Hrvatska i Turska. Ali, to pokazuje da nam treba supstantivnog razgovora, ne protokolarnog, nego detaljnog razgovora da istaknemo probleme i strepnje kojih Turska zbog svoje veličine, pa možda malo i udaljenosti uopće nije ni svjesna. Hrvatska politika je cjelovita, normalna BiH, uz koju će nam biti funkcionalna BiH, uz koju će Hrvatskoj biti dobro, i BiH uz Hrvatsku, a ponekad i dosadno. Nije ni to loše”, poručio je Milanović.
Predsjednik Republike Turkiye Recep Tayyip Erdogan, nakon posjete Bosni i Hercegovini i Srbiji, boravi u četvrtak u službenoj posjeti Republici Hrvatskoj na poziv hrvatskog kolege Zorana Milanovića.
Tokom službene posjete turskog predsjednika potpisano je nekoliko međudržavnih sporazuma, među kojima su i memorandumi o razumijevanju između hrvatskog i turskog ministarstva unutrašnjih poslova i to o osiguravanju javnog reda i mira te o saradnji u području upravljanja katastrofama i kriznim situacijama.
Nakon Pantovčaka, Erdogan i Milanović prisustvovat će otvorenju Islamskog kulturnog centra u Sisku, a nakon toga planirano je obraćanje na Hrvatsko-turskom ekonomskom forumu u Zagrebu.
