Koliko je dan bio bitan, govori i činjenica da su sve oči bile uprte u balkanske lidere – i prije samog početka sastanka.
Naime, u nedjelju je srbijanski predsjednik razgovarao sa specijalnim savjetnikom u američkom State Departmentu Derekom Cholletom, koji mu je, između ostalog, poručio da od sastanka očekuje „primjetan napredak ka dogovoru“, dok su kosovskom premijeru pisali evropski zvaničnici Macron, Scholz i Meloni, koji su pozdravili javne izjave premijera Kurtija da je spreman prihvatiti evropski prijedlog za "osnovni sporazum".
Pred sami polazak u Brisel, Aleksandar Vučić se već uobičajeno, putem Instagram profila, obratio javnosti, kazavši da na sastanku neće biti ni kapitulacije, niti će biti povratka u devedesete.
Sastanak u Briselu
Nakon što mu je početkom godine predstavljen, Aleksandar Vučić je za francusko-njemački plan kazao: „Taj plan je postao de facto, nije formalno i dalje, ali je de facto postao novi pregovarački okvir za Republiku Srbiju“, dodajući da će se Srbija suočiti s teškim posljedicama ukoliko ga ne prihvati, no zapadni ambasadori su to osporavali.
Iako u tom trenutku detalji sporazuma nisu bili dostupni za javnost, neke pojedinosti su procurile, te se, između ostalog, vidjelo da sadrži deset članova.
Otprilike mjesec i po poslije, na dnevnom redu prošlosedmičnog sastanka bio je upravo prijedlog Evropske unije o normalizaciji odnosa, a istom je, osim već spomenutog Josepa Borrella, prisustvovao i specijalni predstavnik EU za dijalog Miroslav Lajčak.
Prethodno je Albin Kurti istakao da je Vlada Kosova prihvatila taj evropski prijedlog kao dobru osnovu za dalje pregovore sa Srbijom.
I, zaista, po završetku sastanka, visoki komesar za vanjsku politiku i sigurnost Evropske unije Josep Borrell saopštio je da je na sastanku u Briselu postignuta saglasnost o evropskom planu normalizacije odnosa Kosova i Srbije.
„Ostaje da se pregovori nastave o načinu i rokovima implementacije“, dodao je Borrell.
Nešto kasnije tekst sporazuma zvanično je objavljen na web-stranici Evropske unije, ovaj put s ukupno 11 članova.
Posebnu pažnju privlače dva člana sporazuma – četvrti i deseti.
Član 4
„Srbija se neće protiviti članstvu Kosova u bilo kojoj međunarodnoj organizaciji.“
Član 10
„Obje strane potvrđuju svoju obavezu da implementiraju sve prethodne sporazume Dijaloga, koji ostaju važeći i obavezujući.“
A, obraćajući se građanima Srbije prije više od mjesec, Vučić je kazao: „Mi ne možemo da spriječimo njihov ulazak u neke međunarodne organizacije poput Vijeća Evrope. Ne možemo da spriječimo njihov ulazak ni u NATO“.
Osvrt glavnih aktera
Srbijanski predsjednik prvobitno je rekao da je dogovoreno da se nastavi razgovarati, te dodao: „Ja sam, razumije se, insistirao na Zajednici srpskih opština, to se podrazumijeva. Mislim da gospodin Kurti nije bio spreman da to prihvati sada. Da li će u budućnosti biti, vidjet ćemo“, a dan poslije je, između ostalog, poručio: „Srbija želi razgovor, ali ne može da se priča o međusobnom priznanju i ulasku Kosova u UN“.
Na navedeno se nadovezao kosovski premijer putem svog Twitter profila, poručivši: „Srbijanski predsjednik sinoć je obećao da će se protiviti članstvu Kosova u UN-u. To bi predstavljalo jasnu povredu čl. 4 prijedloga EU. Normalizacija odnosa moguća je samo ako obje strane pregovaraju u dobroj vjeri. Srbija je očito odlučila da to neće učiniti.“
Briselski sporazum
Iako se nigdje u novom sporazumu ne navodi obaveza formiranja Zajednice srpskih opština, drugi pasus Člana 10 novog sporazuma se može vezati za njeno formiranje.
Podsjećamo, Priština i Beograd su 2013. godine potpisali Briselski sporazum, nakon šest mjeseci pregovora i deset rundi razgovora.
Briselski sporazum se sastoji od 15 tačaka, od kojih se šest odnosi na Zajednicu srpskih opština.
Crvene linije za Kosovo i Srbiju
Za Srbiju, granica u vezi s ovom temom jeste formiranje Zajednice srpskih opština. Bez toga, za sada, nema dalje priče.
No, Kosovo se tome protivi jer bi, prema njihovom mišljenju, formiranje Zajednice srpskih opština na način kako to predviđa Briselski sporazum dalo prevelika ovlaštenja Beogradu.
Smatraju da bi se Srbija, na taj način, previše uplitala u unutrašnja pitanja Kosova.
Istovremeno, Kosovo zahtijeva priznavanje nezavisnosti i članstvo u Ujedinjenim nacijama.
Navedimo i to da od 2012. godine Evropska unija pokušava da normalizuje odnose između dviju strana. Oni su ključni za članstvo u EU, čemu obje zemlje teže.
Srbija ima status kandidata već od 2012, a Kosovo je za njega podnijelo zahtjev krajem 2022. godine.
Inače, Kosovo je 2008. godine proglasilo nezavisnost, koju Srbija ni dan-danas ne priznaje.
Trenutno je više od stotinu država priznalo Kosovo kao nezavisno.
Iako nije punopravna članica Ujedinjenih nacija zbog veta Rusije i Kine, Kosovo je članica Svjetske banke, Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), te nekih međunarodnih sportskih organizacija kao što su MOK, FIFA i UEFA.
Nastavak dijaloga očekuje se 18. marta u Sjevernoj Makedoniji.
