Ubistvo šefa političkog ureda Hamasa Ismaila Haniyeha 31. jula u iranskoj prijestolnici Teheranu podiglo je krizu na Bliskom istoku na novi nivo.
Ubistvo političkog lidera i pregovarača, koje je orkestrirala vlada Benjamina Netanyahua kako bi se sukob u Gazi proširio na regionalni nivo i spriječili mirovne akcije, osudile su brojne zemlje i pojedinci u znak solidarnosti s narodom Gaze.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan – jedan od najglasnijih pristalica palestinskog cilja – oštro je osudio atentat, opisavši ga kao podli napad s ciljem demoralizacije i zastrašivanja Palestinaca. Tursko ministarstvo vanjskih poslova također je objavilo saopštenje u kojem osuđuje ovo "gnusno" ubistvo.
Dok tenzije u regiji eskaliraju, SAD je rasporedio pomorsku flotu u regiji u iščekivanju osvetničkih napada Irana ili njegovih proksi milicijskih grupa.
Koliko je, dakle, regija blizu rata? I kako će to utjecati na Bliski istok koji je već zahvaćen užasima rata u Gazi?
Ko je šta rekao?
Iako je Iran brzo okrivio Izrael za ubistvo Ismaila Haniyeha, i dalje ima mnogo neodgovorenih pitanja o tome kako je atentat izveden.
U svom najnovijem saopćenju, Korpus iranske revolucionarne garde objavio je da je Haniyeh ubijen projektilom opremljenom eksplozivnom bojevom glavom od sedam kilograma ispaljenom izvan zgrade.
Iranski mediji navode da je ovaj projektil višenamjenska raketa Spike NLOS koju proizvodi izraelska kompanija Rafael Advanced Defence Systems.
Ubistvo države domaćina projektilom izraelske proizvodnje maksimalnog dometa 32 km otkriva, prije svega, iranske sigurnosne i obavještajne slabosti, što znači značajan gubitak prestiža za Teheran.
Zaista, iranski zvaničnici su u svojim izjavama nakon atentata izjavili da će zemlja sa šiitskom većinom definitivno uzvratiti, a njen odgovor će biti oštar.
"Cionistički, okrutni i teroristički režim, ubistvom našeg dragog gosta, u našem domu, ostavio nas je u žalosti, ali je i sebi pripremio teren za oštru kaznu", izjavio je vrhovni vođa Khamenei nakon atentata, istaknuvši da je osveta Haniyeha dužnost Irana.
Glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Irana Nasser Kanaani je 5. augusta ponovio to mišljenje u izjavi za medije. "Iran ima pravo da kazni agresora u skladu s međunarodnim pravom. Niko ne može dovesti u pitanje zakonsko pravo Irana da kazni agresora i odvrati uzurpatorski cionistički režim", rekao je on, naglašavajući time da će Iran definitivno tražiti osvetu.
Iranske reakcije nisu bile ograničene samo na vođu revolucije i Ministarstvo vanjskih poslova.
Hossein Salami, glavni komandant Revolucionarne garde (IRGC), izjavio je 5. augusta: "Izraelci shvataju svoju grešku kada dobiju snažan odgovor. Uvijek pogrešno procjenjuju, a ovaj put su ponovili grešku." On je ustvrdio da će Iran definitivno uzvratiti.
Ebrahim Rezaei, glasnogovornik Odbora za nacionalnu sigurnost i vanjsku politiku Islamskog Shura Medžlisa (iranskog parlamenta), ponovio je stavove drugih zvaničnika izjavom da će iranska osveta Izraelu biti jasna, odvraćajuća, oštra, žalosna i bolna.
Retorika jasno daje do znanja da Iran definitivno želi osvetu Izraelu i da neće ostaviti Haniyehovu krv neosvećenom.
Koje su opcije Irana?
Turski zvaničnici već duže vrijeme upozoravaju da će se, ako izraelski genocidni rat u Gazi ne prestane, rat neizbježno proširiti na cijeli region.
Aktuelni događaji na Bliskom istoku ukazuju da je ovo upozorenje na ivici da postane stvarnost, uz mogućnost da u uzvratnom udaru učestvuju libanski Hezbollah i jemenski Huti.
Ubistvo Ismaila Haniyeha stavilo je Iran na značajnu raskrsnicu. S jedne strane, Iran osjeća neizbježnu potrebu da odgovori i vjeruje da će propust da uzvrati narušiti njegov kapacitet odvraćanja.
S druge strane, Iran priznaje da izraelski premijer Benyamin Netanyahu ima za cilj eskalaciju sukoba uvlačenjem SAD-a na bojno polje.
Iran oprezno pokušava ne upasti u Netanyahuovu zamku. Posljedično, traži uravnotežen pristup za prevladavanje ove krize. Ali njegove mogućnosti su ograničene.
Iran je izvršio napad pokretanjem bespilotnih letjelica i projektila na Izrael 14. aprila. Ovaj napad je uključivao korištenje više od 300 bespilotnih borbenih letjelica (UCAV), raketa i projektila kao odmazdu za izraelski napad na iransku ambasadu u Damasku.
Uprkos ovoj ekstenzivnoj upotrebi sile, u Izraelu nije bilo žrtava, što je spriječilo da kriza preraste u pravi rat.
Ako bi se sličan napad ponovio, i ako ne bi nanio prevelik udarac Izraelu, to bi moglo značajno potkopati iransko odvraćanje. Posljedično, Izrael bi tada mogao biti ohrabren da cilja na iranske interese gdje god želi.
Druga opcija za Iran bi bila pokušaj ubistva nekog istaknutog izraelskog zvaničnika, bilo na izraelskoj teritoriji ili u trećoj zemlji.
S obzirom na Netanyahuove pokušaje da uvuče Iran u širok sukob, može se tvrditi da takva akcija ima potencijal da eskalira u rat punog razmjera. Shodno tome, Iran bi vjerovatno radije izbjegao i ovu opciju.
Kao treća opcija, Iran bi mogao planirati osvetu preko šiitskih milicijskih organizacija koje djeluju iz Libana, Jemena, Sirije i Iraka umjesto da koristi svoju teritoriju. U ovom scenariju, vjerovatno je da će Izrael objaviti rat Libanu, potencijalno uzrokujući da se sukob u Gazi proširi na Liban.
Iran bi također mogao razmotriti odmazdu protiv Izraela istovremeno sa svog teritorija i iz regija koje definira kao "Osovinu otpora" u saradnji sa šiitskim milicijama u Libanu, Jemenu, Siriji i Iraku.
Istraživački centar Alma sa sjedištem u Izraelu sugerira da bi iranska odmazda mogla biti opsežna, uključujući koordinirano lansiranje balističkih projektila, krstarećih projektila i bespilotnih letjelica (UAV) s više lokacija u zapadnom Iranu, uz učešće Revolucionarne garde i iranske vojske.
Također se predviđa da će većina ovih lansiranja biti izvedena s otvorenih površina u blizini podzemnih objekata pomoću mobilnih lansera.
Uprkos pozivima na deeskalaciju iz cijelog svijeta, region je pun napetosti u iščekivanju onoga što je Iran obećao da će biti uzvratni udar u vrijeme i na mjestu po njegovom izboru.
Razmjeri i intenzitet će odrediti kako će Izrael odgovoriti i hoće li Bliski istok postati puna ratna zona.
*Mišljenja izražena u ovom članku su autorova i ne odražavaju nužno uređivačku politiku TRT Balkan.
