Dosada je, kažu neuronaučnici, "dobra za vaše zdravlje", a da ne spominjemo vaše psihičko blagostanje, kažu psiholozi.
U intervjuu za Haaretz, izraelski psiholog Gadi On pokušava to filozofski formulirati: “Ne osjećate se važnim u životu i ne smatrate da vam aktivnost kojom se bavite ima smisla. Ako to potraje, nazivamo to egzistencijalnom dosadom.”
Gadi smatra da je dosada korisna nuspojava u životu i da je treba njegovati.
On poručuje svojoj djeci da dosada nije nešto strašno: “Ne učimo našu djecu da sjede tiho, sami sa sobom. Ni oni nas ne vide da to radimo. Ali to je ono što treba činiti kada je dosadno: dosađivati se i gledati u svijet."
Moderni svijet pridaje veliku važnost zaposlenosti, tome da uvijek imamo nešto da radimo ili nešto da gledamo ili nečim da se bavimo.
Članak VICE-a navodi: “Zauzetost nije samo planiranje svakog dana sa što je više moguće aktivnosti, već i vrijednost koja se tome pridaje: Zauzetost čini da se ljudi osjećaju dobro i oni koriste zauzetost, dobrovoljno, kako bi drugima pokazali svoju vrijednost.”
Roger Kneebone, koji piše za Lancet, kaže da su njegovi dani kao studenta medicine bili ispunjeni dosadnim, ponavljajućim zadacima kojima u početku nije vidio svrhu.
Kneebone piše da je kasnije shvatio da su ga ti zadaci na kraju učinili boljim medicinskim stručnjakom: “Ipak, svi ti dosadni sati isplatili su se na neočekivane načine”.
“Što je još važnije, naučio sam kako uspostaviti odnos s uplašenim ljudima, činiti bolne postupke i odnositi se prema bolesnim ljudima u čijoj sam brizi bio. Drugim riječima, naučio sam vještine kako da postanem ljekar.”
David Sbarra, klinički psiholog, piše u Voxu o tome kako se osjećao kao da je u točku, uvijek u pokretu, nikad ne zastajkujući: “Užurbanost je progutala moje vrijednosti. Radio sam, odgajao, volio, slao e-poštu i vježbao na neki bezumni način, samo radio i radio. Zauzetost nije, niti je ikada bila, princip vodilja u mom životu”.
Izraelski psiholog Gadi On predlaže da, kad god osjetimo dosadu, samo je prihvatimo, iako to možda nije lako ili ugodno.
“U prošlosti je čekanje u redu bilo dio života. Sjedi i bulji. Danas mi se čini da smo izgubili tu sposobnost, momentalno pogledamo u ekrane – dosada više nije dio našeg života kao što je bila, to je nešto što treba izbrisati iz života, a ja ne želim to učiniti. Želim je osjetiti, a da je se ne bojim. Bez toga da me ona smrvi.”
11 sep. 2022
TRT Balkan
Povezane vijesti
Limenka energetskog pića premašuje dnevni limit kofeina adolescenata
Posljedice koje se mogu javiti kod djece konzumiranjem energetskih pića su česte glavobolje, mučnine, povraćanje, poremećaj sna, česte promjene raspoloženja, psihološki poremećaj - anksioznost, te razvijanje psihološkog poremećaja - ovisnost.
Članci u trendu u ovoj kategoriji
Šta biste još željeli znati?
Popularno