Koji je magični broj koraka za smanjenje težine?

Istraživanja pokazuju da prosječna osoba dobije između 0,5 do 1 kilograma svake godine od mladosti do srednjih godina, što polako dovodi do nezdrave težine, pa čak i pretilosti tokom određenog vremenskog perioda.

“Ljudi zaista mogu smanjiti rizik od gojaznosti ako više hodaju”, izjavio je autor studije dr. Evan Brittain, vanredni profesor na odjelu kardiovaskularne medicine u medicinskom centru Univerziteta Vanderbilt u američkom Nashvilleu.

Nova studija je također otkrila ključne prednosti protiv hroničnih bolesti i drugih stanja.

“Utvrđene su koristi od većeg broja koraka protiv dijabetesa, apneje za vrijeme spavanja, hipertenzije, depresije i gastroezofagealne refluksne bolesti (GERB)”, rekao je Brittain te dodao:

“Odnos s hipertenzijom i dijabetesom je na krajnjem nivou nakon otprilike 8.000 do 9.000 koraka, ali se kod ostalih stanja odvijalo linearno, što znači da je više koraka i dalje smanjivalo rizik”, pojasnio je ovaj stručnjak te dodao: “Rekao bih da je poruka svega ovog da je više koraka svakako bolje.”

To je još jedna studija koja pokazuje snažan utjecaj koji hodanje i drugi oblici vježbanja imaju na ljudsko zdravlje. Ustvari, ako ustanete i krećete se 21,43 minute svakog dana u sedmici, smanjujete rizik od smrti od svih uzroka za jednu trećinu, pokazuju rezultati studija američkih centara za kontrolu i prevenciju bolesti.

Trenutne preporuke za fizičku aktivnost za odrasle su 150 minuta vježbanja umjerenog intenziteta, poput brzog hodanja, plesa, vožnje bicikla, tenisa u parovima i aerobika u vodi, te dva dana aktivnosti za jačanje mišića svake sedmice.

"Fizička aktivnost je nešto apsolutno veličanstveno", rekao je za CNN dr. Andrew Freeman, direktor za kardiovaskularnu prevenciju pri National Jewish Healthu u Denveru.

“A kada to kombinirate s konzumiranjem više biljne hrane, smanjenjem stresa, dovoljno spavanja i povezivanjem s drugim ljudima, to je onda sigurno vaš čarobni recept”, rekao je Freeman, te zaključio: "To je zaista izvor mladosti."

Manji rizik od gojaznosti uz više koraka

U istraživanju su analizirani u prosjeku četiri godine aktivnosti i zdravstveni podaci za više od 6.000 učesnika u programu Nacionalnog instituta za zdravlje, posvećenom istraživanju o načinima razvoja individualizirane zdravstvene zaštite.

Učesnici studije, objavljene u časopisu “Nature Medicine“, nosili su uređaje za praćenje aktivnosti najmanje 10 sati dnevno i omogućili istraživačima pristup njihovim elektronskim zdravstvenim kartonima tokom više godina.

“Naša studija je zabilježila u prosjeku 4 godine kontinuiranog praćenja aktivnosti. Dakle, bili smo u mogućnosti da uzmemo u obzir ukupnu aktivnost između početka praćenja i dijagnosticiranja bolesti, što je velika prednost jer nismo morali da donosimo pretpostavke o aktivnosti tokom vremena, za razliku od svih prethodnih istraživanja”, rekao je Brittain.

Ljudi koji su učestvovali u studiji bili su u dobi od 41 do 67 godina i imali su nivoe indeksa tjelesne mase od 24,3, što se smatra u rasponu zdrave težine, do 32,9, što se već smatra gojaznim.

Istraživači su otkrili da ljudi koji hodaju 4 milje dnevno, ili oko 8.200 koraka, imaju manju vjerovatnoću da postanu gojazni ili pate od apneje u snu, refluksa kiseline i velikog depresivnog poremećaja. Apneja u snu i refluks kiseline dobro reaguju na gubitak težine, što može smanjiti pritisak na grlo i želudac, dok je vježba vrlo važna u liječenju depresije.

Studija je također otkrila da gojazni učesnici (oni s BMI od 25 do 29) mogu prepoloviti rizik od pretilosti ako povećaju broj koraka na 11.000 dnevno. Tačnije, "ovo povećanje broja koraka rezultiralo je smanjenjem kumulativne incidencije gojaznosti za 50 posto za 5  godina", pokazala je studija.

Primjenjujući ove statističke podatke na konkretan primjer, autori su kazali da osobe sa BMI od 28 mogu smanjiti rizik od pretilosti za 64 posto povećanjem koraka sa oko 6.000 na 11.000 dnevno.

Istraživanja o prednostima broja koraka

Zdravstvene koristi su dodatno rasle sa svakim napravljenim korakom, pokazalo je istraživanje, ali su dostigle vrhunac na 10.000 koraka jer su nakon toga efekti oslabili. Brojanje koraka može biti posebno važno za ljude koji se bave nestrukturiranim, neplaniranim fizičkim aktivnostima kao što su kućni poslovi, vrtlarstvo i šetnja psa.

“Otkrili smo povezanost između slučajnih koraka (koraci koji se naprave u svakodnevnom životu) i nižeg rizika od raka i srčanih bolesti“, kazao je koautor studije Borja del Pozo Cruz, vanredni profesor na Univerzitetu Southern Denmark u danskom Odenseu.

Del Pozo Cruz i njegov tim nedavno su objavili slično istraživanje, koje je pokazalo da hodanje od 10.000 koraka dnevno smanjuje rizik od demencije za 50 posto. Prema prethodnoj studiji, rizik se smanjio za 25 posto sa samo 3.800 koraka dnevno.

Međutim, ako se hodanje odvijalo brzim tempom od 112 koraka u minuti u trajanju od 30 minuta, to je maksimalno smanjilo rizik, što je dovelo do smanjenja rizika od demencije za 62 posto. Osim toga, 30 minuta brzog hodanja ne mora se dogoditi odjednom nego se može rasporediti tokom dana.

Istraživači su otkrili da povezanost između koraka napravljenih u 30 minuta i smanjenja rizika ovisi o proučavanoj bolesti.

Nova studija je također otkrila povezanost između intenziteta koraka i zdravstvenih koristi, "iako su odnosi bili manje konzistentni nego s brojem koraka", pojasnili su istraživači.

“Ali istina je da je uvijek važio isti cilj: izazovite sebe bez ozbira na kojem nivou fizičke spremnosti da se nalazite. Naravno, prvo se posavjetujte sa svojim ljekarom, ali vaš cilj je da ostanete bez daha 30 minuta svaki dan”, poručili su istraživači.

Preko milijardu gojaznih ljudi u svijetu

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je u martu ove godine pozvala zemlje u svijetu da učine više da preokrenu zdravstvenu krizu povezanu s gojaznošću, koja se može spriječiti.

Prema najnovijim podacima, više od milijardu ljudi širom svijeta je gojazno, uključujući 650 miliona odraslih, 340 miliona adolescenata i 39 miliona djece. S obzirom na to da se brojke i dalje povećavaju, SZO procjenjuje da će do 2025. godine oko 167 miliona ljudi biti manje zdravo jer ima prekomjernu težinu ili gojaznost.

Prekomjerna težina i gojaznost definiraju se kao abnormalno ili prekomjerno nakupljanje masti koje može narušiti zdravlje. Kao bolest koja pogađa većinu tjelesnih sistema, gojaznost pogađa srce, jetru, bubrege, zglobove i reproduktivni sistem.

SZO je naglasio da gojaznost također dovodi do niza drugih bolesti, kao što su dijabetes tipa 2, kardiovaskularne bolesti, hipertenzija i moždani udar, različiti oblici raka, kao i problemi mentalnog zdravlja.

Gojaznost se skoro utrostručila

Prema podacima SZO-a, u svijetu se gojaznost skoro utrostručila od 1975. godine.

SZO stoga upozorava da zemlje u svijetu moraju raditi zajedno na kreiranju boljeg prehrambenog okruženja kako bi svi imali pristup zdravoj ishrani i mogli je sebi priuštiti.

Da bi se to postiglo, koraci koje treba poduzeti uključuju ograničavanje marketinga djeci hrane i pića s visokim sadržajem masti, šećera i soli, oporezivanje slatkih pića i osiguravanje boljeg pristupa zdravoj hrani.

Uz promjene u ishrani, SZO posebno navodi i potrebu za vježbanjem.

“Gradovi i mjesta moraju napraviti prostor za sigurno hodanje, vožnju biciklom i rekreaciju, a škole treba da pomognu domaćinstvima da od malih nogu uče djecu zdravim navikama.”