Istraživači sa Kalifornijskog univerziteta u San Dijegu objasnili su šta to znači i kako Kalifornija posebno bilježi rekordne brojke.
Najnovija analiza pokazuje da je kod jednog od 36 američkih osmogodišnjaka (2,8 posto) dijagnosticiran autizam. Ovo je značajno više od prijavljenih 1 od 44 djece (2,3 posto) iz decembra 2021. godine.
Brojka izgleda još ozbiljnija kada se uporedi s prvim izvještajem CDC-a o autizmu iz 2007. godine, koji je pokazao da je autizam dijagnosticiran kod jednog od 150 djece (0,7 posto).
Podatke za ovu analizu prikupila je Mreža za praćenje autizma i razvojnih smetnji (ADDM), program koji finansira CDC i koji ima za cilj razumijevanje prevalencije i osobina djece s autizmom.
Djeca uzrasta 4 i 8 godina
ADDM istražuje djecu uzrasta 4 i 8 godina u Arizoni, Arkansasu, Kaliforniji, Georgiji, Marylandu, Minnesoti, Missouriju, New Jerseyju, Tennesseeju, Utahu i Wisconsinu.
Kalifornijska ADDM stranica nalazi se na Kalifornijskom univerzitetu u San Dijegu i pruža izvještaje o autizmu u Kaliforniji. Prema ADDM-u, trenutno je prosječna dob prve dijagnoze u ovim državama za osmogodišnjake nešto viša od 4 godine.
Samo u Kaliforniji prosječna starost je bila 3 godine, što znači da se djeci u ovoj državi autizam dijagnosticira ranije.
“Kalifornija je jedinstvena zbog intenzivnog fokusa na rano otkrivanje i opsežne rane usluge”, kazala je koautorica studije Karen Pierce, profesorica na Kalifornijskom univerzitetu u San Dijegu i zamjenica direktora Centra izvrsnosti za autizam.
“Nekoj djeci u San Dijegu dijagnosticira se autizam do drugog rođendana i brzo se nakon toga povezuju sa ljekarskim službama.
Ovo je sjajna vijest jer što prije budu povezani sa uslugama i podrškom, veća je vjerovatnoća da će napredovati u školi i kasnijem životu”, rekla je dr. Pierce.
Razlike u rasi i etničkoj pripadnosti
Osim na nivou saveznih državna, postoje i razlike u rasi i etničkoj pripadnosti. Svi prethodni izvještaji CDC-a su pokazali da bjelačkoj djeci autizam bude otkriven češće od ostalih.
Ovo je prva godina koja pokazuje suprotne podatke. Istraživači su ovaj put otkrili da je stopa autizma veća kod svih manjinskih grupa. Međutim, u Kaliforniji nije bilo nekih većih rasnih razlika. “Ovo prvo otkriće je uzbudljivo jer sugeriše kretanje ka jednakosti u uslugama za svu djecu“, napominje Pierce.
Diskusija o autizmu ne može se završiti bez rješavanja rodne razlike. Mladim dječacima se uglavnom autizam dijagnosticira češće nego djevojčicama. Tačnije, kroz historiju ih je bilo 4 do 5 puta više. Ovaj najnoviji izvještaj pokazuje da se taj jaz smanjuje, a sve više djevojčica ima dijagnozu autizma. ADDM pokazuje manji omjer između dječaka i djevojčica u cjelini, što znači da se stvari kreću u pravom smjeru. Isti trend se dešava i u Kaliforniji.
Rano otkrivanje autizma
Budući da ADDM prati samo određene države, jasno je da ne pruža pravu sliku za cijeli SAD, ali ipak naglašava potrebu za ranim otkrivanjem autizma za porodice i njihovu djecu. Za sve one koji žele više informacija, CDC nudi program pod nazivom ”Saznajte znakove. Djelujte na vrijeme”, koji pruža besplatne alate na nekoliko jezika koji pomažu roditeljima da prate razvoj djece već od drugog mjeseca starosti.
Oni također nude aplikaciju Milestone Tracker, koja pomaže u praćenju razvoja djece i tako mogu prenijeti sve važne informacije direktno zdravstvenim radnicima. Rezultati o autizmu objavljeni su na internetskoj stranici CDC-a.
Razvojni poremećaj mozga
Autizam je biološki razvojni poremećaj mozga. Zbog prirode nastanka i manifestacije, autizam je vrlo složeni poremećaj. Glavne karakteristike autizma su slaba ili nikakva socijalna interakcija i komunikacija, ograničeni i ponavljajući obrasci ponašanja. Po tim karakteristikama autizam se razlikuje od ostalih poremećaja iz grupe poremećaja autističnog spektra.
Autizam je razvojni poremećaj ljudskog mozga kod kojega se prvi znaci vide još tokom ranog djetinjstva; autizam se prepoznaje u prve tri godine djetetova života. Kod autizma nema remisija (smanjenja) ili povrata, on je ravnomjeran u svom intenzitetu i trajanju.
Nasljednost autizma je velika; genetika poremećaja je složena i zasada se još ne zna koji geni su općenito odgovorni. Nedavna istraživanja pokazuju rasprostranjenost od jedan do dva slučaja na 1000 ljudi za autizam, i otprilike 6 na 1000 za spektar autizma (SA).
Broj registriranih ljudi s autizmom drastično se povećao od 1980-ih, to je i dijelom zbog unaprijeđenog postupka dijagnoze autizma, stoga se još tek nagađa je li postotak autizma zaista povećan. Autizam utječe na mnoge dijelove mozga, ali kako dolazi do toga, nije sasvim razjašnjeno. Roditelji su obično ti koji uoče prve znakove i to u prvoj ili drugoj (do treća) godini djetetova života.
Rano otkrivanje autizma može pomoći djetetu da stekne određene socijalne vještine i samostalnost; iako je nekoliko terapija zasnovano na naučnim istraživanjima, zasada nema lijeka za autizam. Kod težih oblika autizma samostalan život je malo vjerovatan, ali kod blažih oblika moguće je živjeti samostalno. Ujedinjeni narodi su 2. april proglasili Svjetskim danom autizma.
