Male boginje: Procenat vakcinisanih u regiji Balkana

Ovim povodom istražili smo kakvo je stanje u zemljama Balkana kada je riječ o broju vakcinisane djece protiv malih boginja, poznatih još i kao ospice ili morbili.

Crna Gora

Prema podacima Asocijacije za preventivnu pedijatriju, broj djece vakcinisane MMR vakcinom u Crnoj Gori najniži je od 1994. godine kada je u toj zemlji uvedena imunizacija protiv malih boginja, zaušnjaka i rubeole, ali i u poređenju s drugim državama u svijetu.

Naveli su da takva situacija čini djecu uzrasta od 13 mjeseci do tri godine izuzetno ranjivom. Iz Asocijacije za preventivnu pedijatriju pozvali su roditelje čija su djeca starija od 13 mjeseci, a nevakcinisana su, da odmah posjete svog izabranog pedijatra.

Najnoviji podaci Instituta za javno zdravlje Crne Gore pokazuju da je MMR vakcinom vakcinisano 60 posto djece predškolskog uzrasta u zemlji, a za kolektivni imunitet je neophodno više od 95 posto.

Iz Instituta za javno zdravlje su upozorili da se upravo zbog niskog nivoa vakcinisane djece i prvih slučajeva infekcije u Srbiji, i u Crnoj Gori uskoro mogu očekivati prvi slučajevi, te je pozvao roditelje da što prije vakcinišu djecu.

U Institutu se nadaju da do epidemije neće doći, ali će ona, ako bi se pojavila, podrazumijevati i restrikcije. Naprimjer, ako se pojavi u vrtiću jedna oboljela osoba, svi će ići u izolaciju tokom inkubacionog perioda od tri sedmice.

Broj zaraženih malim boginjama u Srbiji

Male boginje u Srbiji su tokom ove sedmice potvrđene kod 11 osoba, većinom djece s teritorije Smedereva, saopštio je Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut", napominjući da većinu čine nevakcinisane osobe.

Zavod za javno zdravlje Požarevac je prijavio epidemiju u Smederevu 12. januara zbog malih boginja.

Od 11. januara 2023. godine na snazi su pooštrene mjere epidemiološkog nadzora nad malim boginjama na teritoriji Republike Srbije u skladu s Planom aktivnosti za odstranjivanje ove bolesti u zemlji (prijava sumnje, laboratorijska dijagnostika, izolacija i liječenje oboljelih, zdravstveni nadzor, epidemiološki nadzor, vakcinacija nevakcinisanih i nepotpuno vakcinisanih lica, vakcinacija osjetljivih lica iz kontakta unutar 72 sata).

Kako je objavio Institut "Batut", tokom 2020. i 2021. godine u Srbiji su registrovane najniže vrijednosti obuhvata MMR vakcinom u posljednjih dvadeset godina. Obuhvat ovom vakcinom u drugoj godini života u 2020. godini iznosio je 78,1 posto, a u 2021. godini svega 74,8 posto. Obuhvat drugom dozom, prije upisa u prvi razred osnovne škole, u 2021. godini iznosio je 85,8 posto.

U posljednjoj epidemiji malih boginja u Srbiji, tokom 2017. i 2018. godine registrovano je blizu 5.800 oboljelih, od kojih je 93 posto bilo nevakcinisano, nepotpuno vakcinisano ili s nepoznatim vakcinalnim statusom. Jedna trećina oboljelih bila je hospitalizovana zbog težine kliničke slike praćene komplikacijama. U epidemiji je tada registrovano 15 smrtnih ishoda među kojima je bilo četvero djece mlađe od pet godina.

U Srbiji je vakcina obavezna za upis učenika u škole, ali stručnjaci ističu da zvaničnici često ignorišu problem sve dok ih epidemija ne prisili na reakciju.

Bosna i Hercegovina

U Bosni i Hercegovini je također veoma nizak broj vakcinisanih protiv ospica, na što već godinama upozoravaju zdravstvene vlasti.

Broj vakcinisanih u Federaciji BiH iznosi 65,4 posto za prvu dozu MRP vakcine i 66,9 posto za drugu dozu. Iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH su istakli da je ovako nizak stepen imunizacije više nego zabrinjavajući.

U entitetu Republika Srpska obuhvat iznosi 83,7 posto za prvu i 86,4 posto za drugu dozu MRP vakcine. Prema ovim podacima, može se zaključiti da je na nivou BiH prvom dozom vakcinisano 74,5 posto osoba.

Procenat redovno vakcinisane djece u Bosni i Hercegovini daleko je ispod preporuke Svjetske zdravstvene organizacije. Najveći pad je zabilježen kod vakcine protiv morbila, zaušnjaka i rubeole (MMR). Nizak obuhvat obavezne vakcinacije 2019. godine doveo je do epidemije morbila u kojoj su dvije bebe preminule, a blizu 200 je hospitalizirano zbog teških simptoma. Te godine u Kantonu Sarajevu zabilježeno je i najviše odbijanja vakcinacije djece.

Prema Programu imunizacije u zemlji, predviđene su dvije doze MRP vakcine, u dobi od 12. mjeseci i u šestoj godini, a sve propuštene vakcinacije se mogu nadoknaditi.

Ospice u Hrvatskoj

Vakcinacija u Hrvatskoj je smanjena u posljednje dvije godine, što otvara mogućnost ponovne pojave ospica u epidemijskom obliku, posebno u županijama s nižim procentom vakcinisanih, upozoravaju iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).

Kako navode, broj vakcinisanih je 2020. godine bio malo niži nego u 2019. godini.

U prethodnom periodu, zahvaljujući visokom broju vakcinisanih, Hrvatska je eliminisala ospice, uz povremene pojedinačne importirane slučajeve koji uglavnom nisu rezultirali prijenosom ospica na druge osobe.

Iz HZJZ-a su upozorili da epidemija može buknuti ako neko zaražen dođe u Hrvatsku, u populaciju koja je nedovoljno vakcinisana, a intenzitet epidemije tada ovisi i o poduzetim protuepidemijskim mjerama.

U Hrvatskoj je obavezno cijepljenje, odnosno vakcinacija, djece protiv ospica, a vakcina se dobiva u dva navrata - u drugoj godini života i pri upisu u osnovnu školu.

Posljednji dostupni podaci o vakcinaciji stanovništva su oni za 2020. godinu. Prema njima, u Hrvatskoj je protiv ospica vakcinisano prvom dozom 91,2 posto djece, a drugom 91,1 posto.

Kako je objavio HZJZ, to je zadovoljavajuće, ali ne i bez rizika jer se učinkovita zaštita od epidemija postiže s više od 95 posto vakcinisanih.

Sjeverna Makedonija

Prema podacima Ministarstva zdravlja Sjeverne Makedonije, tokom 2020. godine zabilježen je izuzetno nizak obuhvat MMR vakcinom, 63 posto za prvu dozu i 68,5 posto za drugu dozu, na nacionalnom nivou.

Ministarstvo zdravlja i zdravstvene ustanove koje provode vakcinaciju, u nastojanju da povećaju broj vakcinisanih, uspjeli su da povećaju obuhvat u 2021. godini, tako da za prvu dozu MRP vakcine on iznosi 70,4 posto, a za drugu dozu 80,4 posto.

Za razliku od 2020. godine, kada je pokrivenost ispod 50 posto zabilježena u nekoliko opština, u 2021. pokrivenost ispod 50 posto zabilježena je samo u Kumanovu.

Morbili u Albaniji

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u 2021. godini Albanija je imala 87 posto vakcinisane djece protiv morbila.

Albanija se također suočava sa smanjenjem pokrivenosti imunizacijom djece i kašnjenjem u pravovremenosti vakcinacije protiv morbila uprkos rastućoj ekonomiji i zdravstvenom osiguranju.

Albanija, s populacijom blizu 2,9 miliona ljudi, prijavila je 1.469 slučajeva morbila tokom epidemije 2018. godine.

Podaci Svjetske zdravstvene organizacije

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), zabilježen je porast broja slučajeva morbila tokom 2022. godine u odnosu na 2021. godinu. Zaključno sa septembrom prošle godine, registrovano je 555 slučajeva morbila u 27 zemalja Evrope (u 10 je registrovano blizu 90 posto svih slučajeva), dok je 2021. godine registrovano 160 slučajeva. Među oboljelima nije bilo hospitalizovanih ni umrlih.

Kako su naveli iz SZO-a, za vrijeme trajanja pandemije u gotovo četvrtini zemalja svijeta je prekidana ili odgađana imunizacija MMR vakcinom, a u velikom broju zemalja došlo je do značajnog pada obuhvata.

Osim toga, strah od povezanosti MMR vakcine i autizma je jedan od glavnih razloga odbijanja roditelja da vakcinišu djecu ili odgađanja vakcine dok dijete ne prohoda i ne progovori. Mnogobrojnim istraživanjima širom svijeta dokazano je da se autizam podjednako često javlja i kod djece koja su vakcinisana MMR vakcinom i kod onih koja nisu, tako da je time potvrđeno da je MMR vakcina bezopasna.

Stručnjaci tvrde da je potrebno najmanje 95 posto vakcinisanih dvjema dozama kako bi se izbjeglo širenje ospica, vrlo zarazne bolesti koja se prenosi zrakom i može biti smrtonosna.

Virus može uzrokovati komplikacije koje uključuju sljepoću, oticanje mozga i upalu pluća, a kod nevakcisane djece je uočen najveći rizik od razvoja ozbiljnih slučajeva bolesti, uključujući i smrt.