"Depresija pogađa ljude širom svijeta i može imati širok spektar utjecaja na život ljudi", rekao je autor studije Robert P. Murphy sa Univerziteta Galway u Irskoj.
"Naša studija pruža široku sliku depresije i njenu povezanost s rizikom od moždanog udara, gledajući niz faktora, uključujući simptome učesnika, životne izbore i upotrebu antidepresiva. Naši rezultati pokazuju da su simptomi depresije povezani s povećanim rizikom od moždanog udara i rizik je bio sličan u različitim starosnim grupama i širom svijeta", rekao je Murphy.
Rezultati istraživanja objavljeni su u naučnom časopisu "Neurology".
INTERSTROKE studija
Istraživanje je obuhvatilo 26.877 odraslih osoba iz INTERSTROKE studije i uključivala je ljude iz 32 zemlje širom Evrope, Azije, Sjeverne i Južne Amerike, Bliskog istoka i Afrike.
INTERSTROKE studija je međunarodna, multicentrična studija i najveća je međunarodna studija faktora rizika za akutni moždani udar.
Od učesnika studije, 18 posto onih koji su imali moždani udar imalo je simptome depresije u poređenju sa 14 posto onih koji nisu imali moždani udar, pokazalo je istraživanje. Ljudi sa simptomima depresije prije moždanog udara imali su 46 posto veći rizik od moždanog udara u poređenju s onima koji nemaju simptome depresije.
Studija je dalje pokazala da što su učesnici imali više simptoma, to je bio veći rizik od moždanog udara. Učesnici koji su prijavili pet ili više simptoma depresije imali su 54 posto veći rizik od moždanog udara od onih bez simptoma.
Rizik od moždanog udara
Oni koji su prijavili tri do četiri simptoma depresije i oni koji su prijavili jedan ili dva simptoma depresije imali su 58 posto veći rizik, odnosno 35 posto, pokazalo je istraživanje.
Naučnici su također otkrili da, iako ljudi sa simptomima depresije nisu imali veće šanse da imaju teže moždane udare, veća je vjerovatnoća da će imati lošije ishode mjesec dana nakon moždanog udara od onih bez simptoma depresije.
"U ovoj studiji stekli smo dublji uvid u to kako simptomi depresije mogu doprinijeti moždanom udaru", rekao je Murphy te dodao:
"Naši rezultati pokazuju da simptomi depresije mogu imati utjecaja na mentalno zdravlje, ali i povećati rizik od moždanog udara. Ljekari bi trebali tražiti ove simptome depresije i mogu koristiti ove informacije da pomognu u vođenju zdravstvenih inicijativa usmjerenih na prevenciju moždanog udara", istakao je Murphy.
Kardiovaskularni faktori rizika
Od 26.877 učesnika, više od 13.000 ih je imalo moždani udar. Studija ih je uporedila s više od 13.000 ljudi koji nisu doživjeli moždani udar, ali su bili slični po godinama, spolu, rasnom ili etničkom identitetu. Učesnici su imali prosječnu starost od 62 godine.
Na početku istraživanja, učesnici su ispunili upitnike u vezi sa kardiovaskularnim faktorima rizika, uključujući visok krvni pritisak i dijabetes.
Istraživači su prikupili informacije o simptomima depresije u godini prije same studije. Prema studiji, učesnici su upitani da li su se osjećali tužno ili depresivno dvije ili više sedmica uzastopno u posljednjih 12 mjeseci.
Depresija je česta bolest
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), depresija je česta bolest u cijelom svijetu, a procjenjuje se da je ovom bolešću pogođeno 3,8 posto svjetske populacije, uključujući 5 posto odraslih i 5,7 posto osoba starijih od 60 godina.
Oko 280 miliona ljudi u svijetu pati od depresije, pokazuju podaci SZO. Depresija se razlikuje od uobičajenih promjena raspoloženja i kratkotrajnih emocionalnih odgovora na izazove u svakodnevnom životu. Naročito kada se ponavlja sa umjerenim ili teškim intenzitetom, depresija može postati ozbiljno zdravstveno stanje. To može uzrokovati da oboljela osoba pati i da loše funkcioniše na poslu, u školi i u porodici. U najekstremnijim slučajevima, depresija može dovesti i do samoubistva.
Prema podacima SZO-a, više od 75 posto ljudi u zemljama sa niskim i srednjim prihodima ne prima nikakvo liječenje u slučaju depresije. Prepreke efikasnoj njezi uključuju nedostatak resursa, nedostatak obučenih zdravstvenih radnika i društvenu stigmu povezanu sa mentalnim poremećajima.
Simptomi i obrasci
Tokom depresivnih momenata osoba doživljava depresivno raspoloženje (osjeća se tužno, razdražljivo, prazno) ili gubitak zadovoljstva ili interesovanja za aktivnosti veći dio dana, skoro svaki dan, najmanje dvije sedmice. Prisutno je i nekoliko drugih simptoma, koji mogu uključivati lošu koncentraciju, osjećaj pretjerane krivice ili niske vlastite vrijednosti, beznađe u pogledu budućnosti, misli o smrti ili samoubistvu, poremećen san, promjene u apetitu ili težini, te osjećaj posebnog umora ili smanjene energije.
Tokom depresivnih perioda osoba doživljava značajne poteškoće u ličnim, porodičnim, društvenim, obrazovnim, profesionalnim i drugim važnim oblastima funkcionisanja.
Depresivno raspoloženje može se kategorizirati kao blago, umjereno ili teško, ovisno o broju i ozbiljnosti simptoma, kao i utjecaju na funkcionisanje pojedinca.
