Istraživači sa Univerziteta Kalifornija – Davis udružili su se sa naučnicima iz bolnice Mt. Sinai, Univerziteta Princeton i Univerziteta Laval u Kvibeku kako bi pokušali razumjeti kako određeni dio mozga, nucleus accumbens, utiče na depresiju. Nucleus accumbens, subkortikalna moždana struktura, važan je za motivaciju i za odgovor na nagrađujuća iskustva i društvene interakcije, na koje utiče depresija.
Prethodne analize unutar nucleus accumbensa pokazale su da su različiti geni bili uključeni ili isključeni kod žena, ali ne i kod muškaraca s dijagnozom depresije. Ove promjene su mogle uzrokovati simptome depresije, ili je, alternativno, iskustvo depresije moglo promijeniti mozak.
Da bi razlikovali ove mogućnosti, istraživači su proučavali miševe koji su iskusili negativne društvene interakcije, koje izazivaju izraženije ponašanje povezano sa depresijom kod ženki miševa nego kod mužjaka.
"Ove analize su vrlo informativne za razumijevanje dugotrajnih efekata stresa na mozak. U našem modelu glodara negativne društvene interakcije promijenile su obrasce ekspresije gena kod ženki miševa, koji su odražavali obrasce uočene kod žena s depresijom. Ovo je zanimljivo jer su žene nedovoljno proučavane u ovoj oblasti, a ovaj rezultat mi je omogućio da se fokusiram na relevantnost ovih podataka za zdravlje žena", rekla je Alexia Williams, istraživačica sa Univerziteta Kalifornija – Davis.
Studija "Komparativna transkripciona analiza u nucleus accumbensu identifikuje Rgs2 kao ključnog posrednika ponašanja povezanog s depresijom" objavljena je ovog mjeseca u naučnom časopisu "Biological Psychiatry".
Nakon što su identificirali slične molekularne promjene u mozgu miševa i ljudi, istraživači su odabrali jedan gen, regulator signalizacije g proteina-2, ili Rgs2, za manipulaciju. Ovaj gen kontroliše ekspresiju proteina koji reguliše receptore neurotransmitera na koje ciljaju antidepresivi kao što su Prozac i Zoloft.
"Kod ljudi su manje stabilne verzije proteina Rgs2 povezane sa povećanim rizikom od depresije, pa smo bili znatiželjni da vidimo može li povećanje Rgs2 u nucleus accumbensu smanjiti ponašanje povezano s depresijom", kazao je Brian Trainor, profesor psihologije na UC – Davis, jedan od autora istraživanja.
Kada su istraživači eksperimentalno povećali protein Rgs2 u nucleus accumbensu miševa, preokrenuli su efekte stresa na ove ženke miševa, napominjući da su društveni pristup i preferencije za hranom porasli na nivoe uočene kod ženki koje nisu iskusile nikakav stres.
"Ovi rezultati naglašavaju molekularni mehanizam koji doprinosi nedostatku motivacije koji se često opaža kod depresivnih pacijenata. Smanjena funkcija proteina poput Rgs2 može doprinijeti simptomima koje je teško liječiti kod ljudi koji se bore sa mentalnim bolestima", rekla je Williams.
Rezultati osnovnih naučnih studija poput ove mogu predvoditi razvoj farmakoterapije za efikasno liječenje osoba koje pate od depresije, rekli su istraživači.
"Nadamo se da ćemo provođenjem ovakvih istraživanja, koja se fokusiraju na razjašnjavanje mehanizama specifičnih simptoma složenih mentalnih bolesti, približiti nauku korak bliže razvoju novih tretmana za ljude kojima su potrebni", rekla je Williams.
Prema mišljenju stručnjaka, depresija nije prolazno stanje neraspoloženja i pasivnosti već se radi o ozbiljnoj bolesti koju treba liječiti. Ona utiče na cjelokupni život bolesnika, ali ima i značajan uticaj na socijalno okruženje. Izlječenje nikad ne dolazi preko noći, već je potrebna upornost, a što više bolesnik zna o depresiji, lakše će biti ravnopravan partner u njenom savladavanju.
31 jul. 2022
Istraživanje pokazalo zašto žene pate od depresije više nego muškarci
Iako postoje razni tretmani za depresiju, ponekad oni ne funkcionišu za mnoge ljude koji ih koriste. Osim toga, žene se suočavaju sa većom stopom depresije od muškaraca, ali uzrok ove razlike je nepoznat, što njihove bolesti ponekad čini složenijim.
TRT Balkan
Povezane vijesti
Članci u trendu u ovoj kategoriji
Šta biste još željeli znati?
Popularno
Francuska spisateljica Ernaux dobitnica Nobelove nagrade za književnost
Nobelova nagrada za književnost 2022. godine dodjeljuje se francuskoj autorici Annie Ernaux za hrabrost i kliničku oštrinu kojom otkriva korijene, otuđenja i kolektivna ograničenja ličnog sjećanja, navedeno je u saopćenju Švedske akademije.
Trilateralni sastanak o migracijama u Beogradu: Brojevi su eksplodirali
Srbijanski ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin ocenio je da je pritisak na granice ogroman i da se ne radi o humanitarnoj krizi već da je reč o "kriminalnim bandama" koje zloupotrebljavaju težak položaj ljudi i krše sve međunarodne propise.
Putin proglasio ruskim vlasništvom ukrajinsku nuklearnu elektranu Zaporožje
Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je u srijedu uredbu kojom naređuje ruskoj vladi da formalno preuzme kontrolu nad ukrajinskom nuklearnom elektranom Zaporožje i pretvori je u "saveznu imovinu", objavili su ruski mediji, prenosi AP.
