Bajram označava kraj mjeseca ramazanskog posta, kao i duhovnog razmišljanja i molitve.
Otprilike 2 milijarde muslimana širom svijeta ima različite načine proslave ovog svetog praznika, pa nije iznanađujuće da se i aktivnosti u značajnoj mjeri razlikuju od države do države.
Tokom historije, u regionu je postojalo mnogo bajramskih običaja koji su u većoj mjeri nestali i više se i ne praktikuju, ali neki od njih su i dalje prisutni i dobili su neke druge dimenzije.
Dan Bajrama počinje molitvama i obično je glavni običaj poslije bajram-namaza početi s tradicionalnim doručkom, ali postoji i mnogo drugih načina na koje ljudi slave.
Naprimjer, nakon bajram-namaza u BiH, muškarci se prije povratka kućama većinom prvo okupljaju na prvoj zajedničkoj bajramskoj kafi ili čaju, gdje uz razgovor jedni drugima čestitaju praznik.
Zatim, nakon dolaska kući, obilaze se najuži članovi porodice. Običaj je da se porodica okupi kod najstarijih članova na tradicionalnom bajramskom ručku.
Pored uobičajenog čestitanja, mlađi članovi porodice čestitaju starijima ljubljenjem ruke i spuštanjem čela na ruku. Nezaobilazan dio bajramskog slavlja su i hedije, prigodni pokloni za roditelje i rodbinu, koje obično sadrže kahvu, sok, kocku (šećera) i keks.
Djeca se daruju novcem – bajramlukom. U nekim sredinama djeca obilaze komšije i prijatelje i kućama se vraćaju s novčićima, slatkišima i drugim poklonima.
Naravno, tu je i nezaobilazna i najslađa tradicija Bajrama, serviranje domaćih “zalivenih” kolača – baklava, hurmašica, ružica i drugih.
