Trgovinska razmjena zemalja Balkana

Vanjska trgovina obuhvata promet robe između ekonomskih subjekata iz različitih zemalja, pa je predmet vanjskotrgovinske razmjene samo ona roba koja prelazi državnu granicu, odnosno carinsku granicu jedne ili više država. Svaka država mora imati za cilj da njezina vanjskotrgovinska politika bude što jača i što konkurentnija jer na taj način ona zapravo jača svoj trgovinski utjecaj, a istovremeno dolazi do ekonomskog razvoja same države.

U ovom tekstu detaljno donosimo podatke o obimu vanjskotrgovinske razmjene zemalja regije kao i o najvažnijim partnerima s kojima balkanske države ostvaruju robnu razmjenu za protekli period.

Srbija najveći izvoz ostvaruje u Njemačku

Srbija je u proteklom periodu najveći izvoz ostvarila u Njemačku i Italiju, a najviše je uvozila iz Kine i Njemačke.

Ukupna vanjskotrgovinska robna razmjena Srbije iznosila je 32,04 milijarde eura u prvih šest mjeseci 2022. godine, i veća je 38,3 posto nego u istom periodu prošle godine, pri čemu je izvoz porastao za 30,5 posto, a uvoz za 44,2 posto.

Prema saopćenju Republičkog zavoda za statistiku, u tom periodu je izvezeno robe u vrijednosti od 13,14 milijardi eura, dok je uvoz iznosio 18,90 milijardi. Deficit iznosi 5,75 milijardi eura, što je porast od 89,9 posto u odnosu na prvo polugodište 2021, a pokrivenost uvoza izvozom je 69,5 procenata i manja je nego lani, kada je iznosila 76,9 posto.

Vanjskotrgovinska robna razmjena bila je najveća sa zemljama sa kojima Srbija ima potpisane sporazume o slobodnoj trgovini. Zemlje članice Evropske unije imale su udio od 58,8 posto u ukupnoj razmjeni.

Najveći pojedinačni vanjskotrgovinski partner Srbije na strani izvoza je bila Njemačka sa iznosom od 1,73 milijarde eura, a potom slijede Italija 1,03 milijarde, Bosna i Hercegovina 989,2 miliona te Kina i Mađarska sa po 659,3 miliona eura.

Najveći pojedinačni vanjskotrgovinski partner Srbije na strani uvoza su Kina sa iznosom od 2,27 milijardi eura, te Njemačka 2,18 milijardi, Rusija 1,41 milijardu, Mađarska 1,38 milijardi i Italija sa 1,29 milijadi eura.

Drugi po važnosti partner Srbije su zemlje CEFTA – Centralnoevropski ugovor o slobodnoj trgovini, sa kojima je zabilježila suficit u robnoj razmjeni od 1,26 milijardi eura, pri čemu je izvoz Srbije iznosio 2,05 milijardi, a uvoz 783,7 miliona eura. Pokrivenost uvoza izvozom je bila 261,9 posto.

Samo u junu 2022. godine Srbija je izvezla robu u vrijednosti od 2,37 milijardi eura, što je porast od 30,8 posto u odnosu na isti mjesec 2021, dok je uvoz iznosio 3,20 milijardi, i veći je za 28,6 procenata.

BiH najviše izvozi u Hrvatsku

U periodu januar – juni 2022. godine izvoz iz Bosne i Hercegovine je iznosio 9,0 milijardi KM, ili 4,6 milijardi eura, i za 39,9 posto je veći nego u istom periodu 2021. godine, dok je uvoz iznosio 13,7 milijardi KM, odnosno 7,0 milijardi eura, povećavši se za 42,5 posto, objavila je Agencija za statistiku BiH.

Izvoz iz BiH u zemlje EU-a je iznosio 6,7 milijardi KM, ili 3,4 milijarde eura, što je za 39 posto više nego u prvom polugodištu 2021. godine, dok je uvoz iznosio 7,6 milijardi KM, odnosno 3,88 milijardi eura, što je više za 31,7 posto.

Hrvatska je bila najvažnija izvozna destinacija za bh. proizvode u prvih šest mjeseci. Ukupan bh. izvoz u Hrvatsku bio je u periodu januar – juni 1,341 milijarda KM, ili 0,68 milijardi eura, prema podacima Agencije za statistiku BiH, dok je izvoz u Njemačku za nijansu bio slabiji sa 1,339 milijardi KM, oko 0,68 milijardi eura.

U uvozu najdominantniji partner je Italija sa vrijednošću uvezene robe za pola godine 1,63 milijarde KM, odnosno 0,83 milijarde eura. Na drugo mjesto probila se Srbija, iz koje je uvoz iznosio 1,5 milijardi KM, ili 0,76 milijardi eura, dok je Njemačka pala na treće mjesto sa vrijednošću od 1,41 milijardom KM, odnosno 0,72 milijarde eura.

Njemačka najveći vanjskotrgovinski partner Hrvatske

Najveći vanjskotrgovinski partneri Hrvatske iz EU-a u 2021. godini bili su Njemačka, Italija i Slovenija. U 2021. godini robna razmjena Hrvatske s trećim zemljama činila je oko 30 posto ukupnog izvoza, koji je porastao za oko 23 posto i oko 23 posto ukupnog uvoza, koji je porastao za oko 39 posto u poređenju s 2020. Najveći vanjskotrgovinski partneri izvan EU-a s kojima je Hrvatska u 2021. ostvarila robnu razmjenu su Bosna i Hercegovina, SAD i Srbija.

Vrijednost hrvatskog robnog izvoza u prvih pet mjeseci ove godine iznosila je 73,2 milijarde kuna, što je 35,3 posto više u odnosu na isti period 2021. godine, dok je uvoz porastao za 47 posto, na 120,6 milijardi kuna, pokazuju prvi podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Izražen u eurima, hrvatski robni izvoz u prvih pet mjeseci ove godine je iznosio 9,7 milijardi eura, što je na godišnjem nivou rast za 35,5 posto. Istovremeno, uvoz je porastao za 47,3 posto, na 16 milijardi eura.

Vanjskotrgovinski deficit je iznosio 6,3 milijarde eura. U zemlje članice EU-a u prvih pet mjeseci ove godine je izvezeno robe u vrijednosti od sedam milijardi eura, odnosno 43,1 posto više nego u istom periodu 2021. godine, dok je vrijednost uvoza iz tih zemalja porasla za 38 posto, na 11,7 milijardi eura.

Istovremeno, u zemlje izvan EU-a izvoz je porastao za 19,4 posto, na 2,7 milijardi eura, dok je vrijednost uvoza iz zemalja koje nisu članice EU-a porasla za 80,7 posto, na 4,3 milijarde eura. Izvoz u prva četiri mjeseca ove godine porastao je za 34,4 posto, a uvoz 45,5 posto.

Crna Gora najviše izvozi u Švicarsku i Srbiju

Najveći vanjskotrgovinski partneri Crne Gore u izvozu bili su Švicarska i Srbija, a najviše je uvozila iz Srbije i Kine.

Ukupna vanjskotrgovinska robna razmjena Crne Gore u prvih sedam mjeseci ove godine, prema preliminarnim podacima Uprave za statistiku (MONSTAT), iznosila je 2,35 milijardi eura, što je 47,9 posto više u odnosu na isti period prethodne godine.

Iz MONSTAT-a je saopćeno da je izvezena roba vrijedna 427 miliona eura, što je 81,6 posto više u odnosu na uporedni period. Uvoz je bio veći za 42 posto i iznosio je 1,93 milijarde eura.

“Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 22,2 posto i veća je u odnosu na isti period prošle godine, kada je iznosila 17,3 posto”, navodi se u saopćenju.

U strukturi izvoza najviše su zastupljena mineralna goriva i maziva u iznosu od 137,5 miliona eura, koje čine električna energija 121,8 milion eura i ostalo. U strukturi uvoza najviše su zastupljene mašine i transportni uređaji u iznosu od 383,5 miliona eura, koje čine drumska vozila 115,7 miliona eura, električne mašine, aparati i uređaji 71 milion eura i ostalo.

Najveći vanjskotrgovinski partneri u izvozu bili su Švicarska sa 96,3 miliona eura, Srbija sa 76,2 miliona eura i Bosna i Hercegovina sa 59,6 miliona eura. Najveći vanjskotrgovinski partneri u uvozu bili su Srbija sa 328,6 miliona eura, Kina sa 172,3 miliona eura i Grčka sa 154,4 miliona eura.

Vanjskotrgovinska robna razmjena Crne Gore bila je najveća sa potpisnicama CEFTA-e i sa Evropskom unijom.

Albanija najviše trguje sa Italijom

U julu 2022. godine vrijednost izvoza iznosila je 39 milijardi albanskih leka, što je povećanje za 23,0 posto u odnosu na isti period prethodne godine i manje za 14,3 posto u odnosu na juni 2022. Vrijednost uvoza iznosila je 82 milijarde leka, što je povećanje od 14,1 posto u odnosu na isti period prethodne godine i za 0,6 posto u odnosu na juni 2022, pokazuju podaci Zavoda za statistiku INSTAT.

U prvih sedam mjeseci 2022. godine vrijednost izvoza iznosila je 293 milijarde leka, što je povećanje od 40,1 posto u odnosu na prethodnu godinu, a vrijednost uvoza iznosila je 528 milijardi leka i porasla je za 23,9 posto u poređenju sa prethodnom godinom. Trgovinski deficit je iznosio 235 milijardi leka, što je povećanje od 8,3 posto u odnosu na isti period 2021. godine.

U prvih sedam mjeseci 2022. godine, zemlje s kojima je Albanija imala najveći rast izvoza u poređenju sa istim periodom 2021. godine su Italija (50,9 posto), Kosovo (8,4 posto) i Njemačka (79,3 posto), a zemlja sa kojom je došlo do pada uvoza je Španija (46,7 posto).

U prvih sedam mjeseci ove godine zemlje sa kojima je Albanija imala najveći porast
uvoza u odnosu na isti period 2021. godine su Italija (12,8 posto), Turkiye (35,4 posto) i Kina (8,6 posto). Zemlje sa kojima je zabilježen pad uvoza su SAD (30,3 posto), Rusija (21,7 posto) i Švicarska (14,0 posto).

Njemačka najznačajniji trgovinski partner Sjeverne Makedonije

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, ukupna vrijednost izvezene robe iz Republike Sjeverne Makedonije u periodu januar – juni 2022. godine iznosila je 4.097.486 hiljada eura, što je povećanje od 20,2 posto u odnosu na isti period prethodne godine, dok je vrijednost uvezene robe u istom periodu iznosila je 5.974.699 hiljada eura, ili 28,7 posto više u odnosu na isti period prošle godine. Trgovinski deficit u periodu januar – juni 2022. godine iznosio je 1.877.213 hiljada eura.

U periodu od januara do juna ove godine, prema ukupnom vanjskotrgovinskom obimu, najznačajniji trgovinski partneri Republike Sjeverne Makedonije bili su Njemačka, Velika Britanija, Grčka, Srbija i Bugarska.

Kosovo najviše robe uvozi iz Srbije

Tokom juna ove godine na Kosovu je zabilježen viši trgovinski deficit za 30,5 posto u poređenju sa istim periodom prošle godine. Izvoz pokriva uvoz sa 15,1 posto, pokazuju podaci koje je objavila Kosovska statistička agencija (KSA).

U junu je izvoz Kosova u zemlje CEFTA-e dostigao 28,2 miliona eura, ili 37,8 posto od ukupnog izvoza, što predstavlja pad od 2,8 posto. Glavni partneri za izvoz Kosova u zemlje CEFTA-e su Sjeverna Makedonija 13,4 posto, Albanija 12,0 posto, Srbija 5,8 posto i Crna Gora 5,0 posto.

Uvoz iz zemalja CEFTA-e za isti mjesec iznosio je 92,8 miliona eura, ili 18,8 posto od ukupnog uvoza, što predstavlja povećanje od 17,7 posto. Zemlje sa najvećim učešćem uvoza su bile Srbija 6,8 posto, Sjeverna Makedonija 5,3 posto i Albanija 5,0 posto.

“Izvoz roba u junu 2022. godine iznosio je 74,6 miliona eura, a uvoz je bio 492,8 miliona eura, tako da kod izvoza postoji povećanje od 2,4 posto, a kod uvoza od 25,3 posto u poređenju sa istim periodom 2021. godine“, navode iz KSA.

Izvoz Kosova u zemlje EU-a iznosio je 20,4 miliona eura, odnosno oko 32,2 posto od ukupnog izvoza, sa porastom od 2,4 posto. Glavni partneri za izvoz robe u EU su Njemačka sa 9,0 posto, Italija 5,3 posto i Holandija 3,6 posto.

Uvoz Kosova iz zemalja EU-a iznosio je oko 192,4 miliona eura, ili 39,0 posto od ukupnog uvoza, što predstavlja povećanje od 13,0 posto. Najviše uvoza zabilježeno je iz Njemačke 10,7 posto, Grčke 5,7 posto i Italije 4,3 posto.

Izvoz Kosova u druge zemlje iznosio je 22,3 miliona eura, ili 29,9 posto. Kao najvažniji partneri za izvoz navode se SAD sa 13,8 posto i Švicarska sa 7,7 posto. Uvoz Kosova je dostigao 207,4 miliona eura, ili 42,1 posto, a zemlje sa najvećim učešćem uvoza su Turkiye sa 15,1 posto i Kina 9,7 posto.