Dva najveća globalna trgovinska partnera udaraju na ratne bubnjeve zbog ekoloških prihvatljivih automobila.
Optužujući Kinu da preplavljuje evropsko tržište električnim vozilima (EV) proizvedenim uz velike državne subvencije, Evropska unija (EU) je spremna uvesti veće carine na kineske automobilske izvoze.
Svjetska druga najveća ekonomija upozorila je EU na odmazdu, poput većih carina na evropske izvoze mliječnih proizvoda.
Analitičari očekuju da će recipročne mjere dovesti do neiskorištenih proizvodnih kapaciteta i rastućih cijena za potrošače, destabilizirajući globalnu trgovinu i imajući katastrofalne posljedice za sve.
"Postoji veliki potencijal da se ovo pretvori u punokrvni trgovinski rat", kaže Stephen Olson, analitičar s Hong Konga, koji djeluje kao viši pridruženi saradnik na Pacific Forumu i nerezidencijalni saradnik na Institutu Yeutter.
"Zelene tehnologije i automobilski sektor apsolutno su ključni za EU. Neće ostati nijemi ako osjete da su te industrije oštećene nepravednim trgovinskim praksama. Kina će odgovoriti istom mjerom. Vjerojatni krajnji rezultat bit će oštećujuće tarife ili netarifne barijere postavljene na obje zemlje. Neće biti pobjednika, obje strane će biti u lošijem položaju", rekao je za TRT World.
Kina je preuzela vodeću ulogu u proizvodnji i prodaji električnih vozila. Globalni pregled EV-a Međunarodne agencije za energiju (IEA) pokazuje da je prošle godine prodano više od osam miliona električnih vozila u Kini, što je otprilike 60 posto globalnog tržišta.
Očekuje se da će Evropska komisija, izvršno tijelo EU, privremeno povećati stopu uvoznih carina na kineska električna vozila s 10 posto na otprilike 20-25 posto.
Povećanje će uslijediti nakon istrage EU o optužbama da Kina dodjeljuje "nepravedne državne subvencije" svojim proizvođačima EV-a.
Kao rezultat tih subvencija, kineski proizvođači EV-a navodno uživaju u 30-postotnoj prednosti u troškovima u odnosu na svoje konkurente.
"Njihova cijena se umjetno održava niskom zbog ogromnih državnih subvencija. To izobličava naše tržište", rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen u svom govoru o stanju Unije u septembru.
"Sada su globalna tržišta preplavljena jeftinijim kineskim električnim automobilima", rekla je.
Prema BBC izvještaju, početna cijena BYD Seagulla, malog kineskog električnog vozila, iznosi otprilike 9.600 dolara u Kini. Njegova cijena "barem" se udvostručuje zbog sigurnosnih propisa nakon što se izveze u EU.
Ipak, evropski korisnik može kupiti EV po "vrlo povoljnoj" cijeni u poređenju s trenutnom cijenom EV-a proizvedenih u EU.
Međunarodna agencija za energiju (IEA) procjenjuje da su šest od deset EV-a prodanih u Kini 2023. godine jeftiniji od njihovog prosječnog ekvivalenta motora s unutrašnjim sagorijevanjem.
Međutim, EV-i ostaju 10-50 posto skuplji od svojih ekvivalenata motora s unutrašnjim sagorijevanjem u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama, ovisno o zemlji i segmentu automobila.
"Nema sumnje da Kina snažno subvencionira svoj sektor električnih vozila. Pitanje će biti u kojoj mjeri EU može dokazati da su ove subvencije nepravedne i rezultiraju komercijalno štetnim porastom jeftinih izvoza EV-a u EU", kaže Olson.
Šta EU želi?
Za razliku od SAD-a, koji vodi sveopći rat protiv kineskih električnih vozila u obliku nedavno uvedenih tarifa od 25-100 posto, EU će vjerovatno usvojiti "proporcionalan" odgovor na invaziju ekološki prihvatljivih automobila iz svjetskog proizvodnog centra.
Prema Matthiasu Schmidtu iz Schmidt Automotive Researcha, tarifa EU od 25 posto ili manje na kineska električna vozila bila bi jednaka "izjednačavanju tržišta".
Takva tarifa bi izjednačila 30-postotnu prednost u troškovima koju kineski proizvođači imaju u odnosu na svoje evropske konkurente. Međutim, pravi problem je što politika izgleda igra veću ulogu u vjerovatnom nametanju viših tarifa nego samo ekonomski interes evropskih proizvođača automobila.
Naprimjer, BMW, koji ima sjedište u Evropi, proizvodi EV-ove u kineskoj fabrici, a zatim ih uvozi i prodaje na tržištima EU. Nametanje više tarife na EV-ove proizvedene u Kini stavilo bi evropske proizvođače automobila poput BMW-a u značajan nedostatak na njihovom domaćem terenu.
Slično tome, EV-ovi američkog proizvođača Tesla također će postati skuplji u EU jer kompanija vodi fabriku u Kini, koja čini više od polovine njenih globalnih isporuka i većinu njenih profita.
Štaviše, mnogi evropski proizvođači automobila prodaju svoje modele visokog ranga u Kini.
Kina će vjerovatno uzvratiti i nametnuti više carine na uvoz visokovrijednih automobila proizvedenih u EU, što će pogoditi evropske proizvođače automobila.
S obzirom na to da su ekstremno desne političke grupe dobile podršku na nedavno održanim izborima za Evropski parlament, analitičari očekuju da će val protekcionizma dobiti dodatni zamah unutar EU.
Ove grupe uglavnom su protivne Zelenom sporazumu, setu političkih inicijativa koje je 2020. godine odobrila Evropska komisija s osnovnim ciljem da EU do 2050. godine postane klimatski neutralna putem mjera poput usvajanja EV-ova.
"Još uvijek se taloži prašina, pa je teško precizno procijeniti. Ali smatram da je sigurno reći da rezultati izbora (EU) neće proizvesti tolerantniji stav prema trgovinskim pitanjima s Kinom, već vjerojatnije suprotno", kaže Olson.
Kina je prijetila da će poduzeti "sve neophodne mjere" kako bi zaštitila interese kineskih kompanija.
Jedno istraživanje procjenjuje da bi nametanje dodatnih tarifa na EV-e od EU moglo koštati Kinu do 4 milijarde dolara u trgovini.
Peking je najveći vanjski izvoznik robe u EU od 2005. godine, kada je pretekao SAD. Peking je također treća najveća destinacija za izvoz robe iz EU.
"Obje strane trebaju pokazati uzdržanost. Kina, posebno, treba prepoznati da bi bilo neodrživo da EU prihvati nagli porast nepravednih izvoza EV-a iz Kine", kaže Olson.
