Najnovije istraživanje, koje je proveo Institut 5 Gyres i koje je objavljeno u časopisu Plos One, pobliže je razmotrilo trendove onečišćenja plastikom između 1979. i 2019. godine.
Otkrilo je da je 2005. blizu 16 biliona plastičnih čestica plutalo okeanima. To se sada povećalo na 171 bilion.
Autori su okrivili industriju plastike za brzi porast, istovremeno pozivajući da je "čišćenje uzaludno" ako se onečišćenje plastikom nastavi trenutnom brzinom.
Rješenje za smanjenje količine plastičnih čestica u okeanu leži u smanjenju proizvedene i korištene količine, prema autorima studije, a ne u naporima čišćenja i recikliranja.
Dr. Marcus Eriksen, suosnivač Instituta 5 Gyres, rekao je: „Eksponencijalni porast mikroplastike u svjetskim okeanima jasno je upozorenje da moramo djelovati sada na globalnom nivou, prestati se fokusirati na čišćenje i recikliranje i uvesti korporativnu odgovornost za cijeli vijek trajanja stvari koje proizvode. Čišćenje je uzaludno ako nastavimo proizvoditi plastiku trenutnom brzinom, a o recikliranju smo slušali predugo, dok industrija plastike istovremeno odbija bilo kakve obaveze kupovine recikliranog materijala ili dizajna za recikliranje. Vrijeme je da se problemom plastike pozabavimo na izvoru", dodao je.
Kao dio istraživanja, naučnici koji stoje iza studije pomnije su pogledali 11.777 plutajućih uzoraka okeanske plastike kako bi stvorili globalnu vremensku liniju za procjenu prosječnog broja plastike u površinskom sloju okeana.
Time su također mogli procijeniti učinkovitost politika koje su provedene diljem svijeta za smanjenje plastičnog onečišćenja okeana.
Tim je otkrio da je došlo do brzog porasta onečišćenja plastikom u okeanima i na plažama od 2005.
Vjeruje se da je to zbog povećane proizvodnje plastike i promijenjenog upravljanja otpadom širom svijeta.
Istraživači upozoravaju da bi se količina plastike mogla utrostručiti do 2040. i pozivaju kreatore politike da poduzmu hitne mjere za smanjenje proizvodnje plastike.
Najveća količina okeanske plastike trenutno se nalazi u Sredozemnom moru, a u studiji se spominje i Velika pacifička mrlja smeća.
Budući da će se članice UN-a sastati u proljeće 2023. kako bi odlučile o daljnjim politikama onečišćenja plastikom, vlade se pozivaju da djeluju sada i provedu manje fragmentirane politike koje smanjuju onečišćenje i uključuju mjerljive ciljeve.
Autori također kažu da bi to trebalo uključivati globalnu korporativnu odgovornost, kao i baviti se cijelim životnim ciklusom plastike.
“Znamo da je okean vitalan ekosistem i imamo rješenja za sprečavanje zagađenja plastikom. Ali zagađenje plastikom nastavlja rasti i ima toksičan učinak na život u moru. Mora postojati zakonodavstvo za ograničavanje proizvodnje i prodaje plastike za jednokratnu upotrebu ili će život u moru biti dodatno degradiran. Ljudima su potrebni zdravi okeani za planet pogodan za život,” komentirao je dr. Edward J. Carpenter s Državnog univerziteta u San Franciscu.
