Turska studentica ispašta zbog pitanja kandidature Švedske u NATO

Studentica psihologije iz Turkiye koja se prijavila za praksu na Univerzitetu u Štokholmu dobila je šokantan odgovor od jednog od profesora u Švedskoj. Profesor sa Univerziteta u Štokholmu spriječio je tursku studenticu da pohađa program stažiranja, tvrdeći da ne može da sarađuje s njom zato što Turkiye blokira ulazak Švedske u NATO savez.

Fatma Zehra S., koja je na trećoj godini dodiplomskog studija na Odsjeku za psihologiju na Univerzitetu Ibn Haldun u Istanbulu, u sklopu Erasmus+ fonda za ljetnu praksu za 2023. godinu dobila je priliku da obavi stažiranje na evropskom univerzitetu po svom izboru.

Jedna od praksi za koju se prijavila bila je na Univerzitetu u Štokholmu u Švedskoj. U e-poruci koju je poslala 23. novembra 2022. Fatma je pokazala interes da bude razmatrana za istraživački projekat koji vodi profesor Carlbring.

Nekoliko sati kasnije Carlbring je odgovorio: "Volio bih da vas ugostim. Međutim, pošto Turkiye ne dozvoljava Švedskoj da uđe u NATO, moram da odbijem vaš zahtjev. Izvinite!"

"Nakon što sam dobila ovaj odgovor, bila sam jednostavno šokirana", kazala je Fatma za TRT World. "Trebalo mi je mnogo vremena da to shvatim."

Finska i Švedska su formalno podnijele zahtjev za pridruživanje NATO-u u maju, napuštajući decenije vojnog nesvrstavanja, što je odluka potaknuta ruskim ratom protiv Ukrajine. Međutim, Turkiye, koja je članica NATO-a više od 70 godina, iznijela je prigovore, rekavši da dvije zemlje tolerišu i podržavaju terorističke grupe.

U junu 2022. godine Turkiye i dvije nordijske zemlje potpisale su memorandum na samitu NATO-a kako bi se posvetile sigurnosnim zabrinutostima Ankare, otvarajući put njihovom konačnom članstvu u vojnoj alijansi. Prošlo je sedam mjeseci od potpisivanja memoranduma, a Švedska još nije ispunila dogovorene preporuke.

Fredrik Jonsson, šef Odsjeka za psihologiju na Univerzitetu u Štokholmu, kazao je za TRT World: “Primamo mnogo upita od studenata koji su zainteresirani da nas posjete kao istraživači. Nismo u mogućnosti da ih sve primimo, ali očekujemo da se na svaki zahtjev odgovori na profesionalan način. U ovom slučaju, čim smo saznali za ovaj problem, postupili smo i riješili ga prema našim pravilima.”

Profesor Carlbring nije odgovorio na zahtjev TRT Worlda za komentar.

Fatma je mislila da bi njeno iskustvo moglo biti samo "vrh ledenog brijega" i bila je dovoljno odlučna da podnese službenu žalbu. "Ako je meni ovo uradio, uradio bi to i drugim studentima različitog rasnog porijekla koji se prijavljuju na univerzitet“, kaže ona.

Ona je potom podnijela žalbu zbog diskriminacije univerzitetu 5. decembra, opisujući profesorov odgovor kao “zasnovan na političkim razlozima“ i “diskriminatorski, ako ne i potpuno rasistički“.

“Miješanje običnog građanina i studenta koji želi da nastavi svoje studije u najboljim mogućim uslovima, s političkim stavom vlade države iz koje dolazi, grozan je način razmišljanja i prosuđivanja nečijih vještina i karaktera”, napisala je u žalbi.

Ona je 6. decembra dobila odgovor od zamjenice šefa Odjela za psihologiju Toruna Lindholma Ojmyra u kojem se izvinjava zbog incidenta. Ojmyr je istakla da je profesor Carlbring priznao da je njegovo ponašanje bilo neprimjereno i pogrešno, te da je "na odsjeku planirano nekoliko aktivnih mjera ubuduće", uključujući "obuku pod jednakim uslovima i švedski zakon o diskriminaciji".

Međutim, Fatma smatra da te izjave nisu dovoljne. “Ono što sam htjela je da poduzmu aktivne mjere u vezi s njegovim ponašanjem”, rekla je. Obuka o diskriminaciji je u redu, ali kako se može konkretno ocijeniti, pitala se ova studentica, postavljajući pitanje da li će to biti dovoljno da se ovakvi incidenti više ne događaju u budućnosti.

Nije dobila ni formalno izvinjenje direktno od profesora. “U ovom trenutku nadam se da će mi poslati izvinjenje. Još to nije uradio i razočarana sam zbog toga.”

“Mislim da je ovo ponašanje djetinjasto, rasističko i zaista neprikladno. Psihički sam jaka osoba, ali drugi studenti koji imaju nesigurnost oko prijavljivanja na različite programe ne bi se mogli jednostavno oporaviti od takvog odgovora.”

Uprkos negativnom iskustvu, Fatma kaže da je njenu prijavu prihvatio drugi profesor na Odsjeku psihologije na istom fakultetu, te da planira nastaviti sa stažiranjem ovog ljeta.

Odnosi između Turkiye i Švedske i dalje su dosta napeti. Novi dokazi o organiziranju pristalica terorizma PKK i YPG u srcu švedske prijestolnice Štokholma pojavili su se 12. januara. Deseci pristalica terorista okupili su se ispred historijske Gradske vijećnice i uzvikivali slogane protiv Turkiye. Oni su također okačili lutku u liku turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana uzvikujući rasne uvrede i prijetnje nasiljem prema Turkiye.

Budući da švedska vlada nije uspjela spriječiti djelovanje PKK/YPG, dopuštajući njihovim pristalicama da slobodno organiziraju i provode brojne antiturske i proterorističke demonstracije u zemlji, zvanična Ankara odbija popustiti takvim provokacijama i nastavlja zbog toga insistirati na zabrani ulaska u NATO zemlji koja ne poduzima mjere protiv terorizma.

Usred ovog toksičnog okruženja, turski državljani u Švedskoj osjećaju se ranjivima na napade PKK/YPG. Prema riječima turskog ambasadora u Švedskoj Hakkija Emrea Yunta, turska diplomatska misija je napadnuta nekoliko puta u Štokholmu i svakim danom pristalice PKK/YPG se ohrabruju da pokrenu sve više nasilja nad turskom imovinom i državljanima koji žive u toj skandinavskoj zemlji.

Slučaj studentice Fatme Zehre S. je samo još jedan u nizu primjera rastuće netolerancije koju Švedska pokazuje prema Turkiye.