Azerbejdžan i Armenija, dva susjeda u problematičnom regionu Kavkaza, vodili su krvavi rat oko sporne teritorije Karabaha prije dvije godine, a i dalje pokazuju mnoge političke razlike.
Turkiye, koja graniči s dvije bivše sovjetske republike, pozvala je u ponedjeljak obje države da poduzmu konkretne korake ka međusobnom pomirenju kroz razvoj boljih komunikacijskih kanala kako bi se otvorio kritični koridor Zangezur.
"Snažno podržavamo koridor Zangezur, koji će osigurati vezu između zapadnih regija Azerbejdžana i Nahčivana", rekao je turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu.
"Odmah očekujemo otvaranje koridora", dodao je on.
Koridor je dio strateške transportne rute koja se proteže od Bakua, glavnog grada Azerbejdžana, do Karsa, istočne provincije u Turkiye, prolazeći kroz armensku teritoriju u blizini granice s Iranom. Prema tome, njegovo otvaranje zavisi od provođenja sveobuhvatnog armensko-azerbejdžanskog sporazuma.
Na kraju 44-dnevnog rata 2020. godine u Karabahu, koji je kulminirao pobjedom Azerbejdžana, dvije države su zajedno s Rusijom potpisale trilateralni sporazum o prekidu vatre koji se sastojao od dijelova o otvaranju transportnih ruta.
Kako je navedeno u članu 9 Sporazuma o prekidu vatre, “sve ekonomske i transportne veze u regionu bit će deblokirane. Republika Armenija garantuje sigurnost transportnih veza između zapadnih regiona Republike Azerbejdžan i Autonomne Republike Nahčivan kako bi se osiguralo nesmetano kretanje lica, vozila i tereta u oba smjera.”
Azerbejdžan čvrsto vjeruje da član 9 obuhvata otvaranje koridora Zangezur, te iako Rusija, čiji bi granični stražari trebali biti zaduženi za nadgledanje transporta između Azerbejdžana i Armenije, ne spominje rutu kao koridor Zangezur niti kao „koridor“, ona ipak podržava njegovo otvaranje.
Dok Armeni nisu javno prihvatili ideju otvaranja koridora, Jerevan, glavni grad države bez izlaza na more, nedavno je počeo da gleda na projekt u pozitivnom svjetlu, kako to navode azerbejdžanski zvaničnici i neki drugi izvori.
Šta je koridor Zangezur?
Zangezur, koji je trenutno dio južne Armenije, bio je sporna teritorija od Prvog svjetskog rata. Pod komunističkim Sovjetskim Savezom područje koje se nalazi između autonomne regije Nahčivan i Azerbejdžana postalo je dio Armenske Sovjetske Socijalističke Republike (SSR). Danas Armenija ovu oblast smatra svojom provincijom Syunik.
Tokom sovjetske ere Moskva je izgradila dvije željeznice kako bi povezala Nahčivan s glavnom azerbejdžanskom teritorijom u regionu koji zvanični Baku sada naziva koridor Zangezur, koji azerbejdžanski mediji i analitičari ponekad nazivaju i Nahčivanskim koridorom. Ali ove pruge su postale neupotrebljive tokom Prvog rata u Karabahu, koji je počeo 1992. godine.
Baku sada ima za cilj obnovu željeznica iz sovjetskog perioda i izgradnju autoputeva na tom području kako bi povezao Azerbejdžan sa svojom regijom Nahčivan. Nadalje, koridor je također dio velikog transportnog projekta koji povezuje Baku s Istanbulom.
U određenom smislu koridor Zangezur ima za cilj da omogući Azerbejdžanu neograničen pristup njenoj enklavi Nahčivan bez ikakvih armenskih kontrolnih punktova dok prolazi kroz armensku teritoriju u blizini granice između Teherana i Jerevana. U općem smislu koridor je geopolitički projekt koji povezuje Evropu s centralnom Azijom i Kinom putem rute Azerbejdžan – Turkiye.
Zašto je koridor Zangezur važno pitanje?
Koridor Zangezur igra ključnu ulogu u povećanju regionalne povezanosti, ne samo širom Kavkaza već i širom Euroazije, spajajući turske, ruske, centralnoazijske, iranske i armenske teritorije i povezujući Evropu s Azijom.
Povezanost koju će koridor omogućiti također će pomoći da se potaknu trgovinski odnosi između različitih država. Dok su NATO i Rusija na različitim stranama u vezi s mnogim pitanjima, od ukrajinskog sukoba do Bliskog istoka, čini se da oboje ipak imaju pozitivne stavove o otvaranju ove transportne rute.
Prema riječima predsjednika Azerbejdžana Ilhama Aliyeva, koridor, kao dio međunarodnog transportnog koridora Sjever – Jug, također će služiti kao veza između Rusije i Irana, povećavajući pristup Teherana tom regionu.
Međutim, Iran, koji ima snažne veze s Armenijom, ne želi da koridor Zangezur funkcioniše, tvrde stručnjaci. Kao rezultat toga, zvanični Teheran je zabrinut zbog mogućeg približavanja Armenije, Azerbejdžana i Turkiye, jer Iran smatra da bi to oslabilo njegove političke pozicije, kompromitujući njegove nacionalne i regionalne interese.
“Iran smatra kopnenu vezu Turkiye s Azerbejdžanom i njeno otvaranje prema centralnoj Aziji preko Azerbejdžana prijetnjom svom nacionalnom jedinstvu i teritorijalnom integritetu“, smatra Otabek Omonkulov, uzbekistanski akademik i stručnjak za politiku centralne Azije, u ranijem intervjuu za TRT World.
Kopnena veza Turkiye s Azerbejdžanom također znači da će zvanična Ankara imati bolji pristup turkijskim državama u centralnoj Aziji, s kojima ima snažne historijske i kulturne veze.
"Koridor koji će proći tim područjem ujedinit će cijeli turkijski svijet", rekao je Aliyev prošle godine. Alijev je s dubokim uvjerenjem isto to ponovio i u novembru tokom sastanka Organizacije turkijskih država.
"Jedan od najvažnijih aspekata koridora Zangezur je to što će on povezati turkijski svijet. Tako će geografsko područje rastrganog turkijskog svijeta biti povezano transportnim i logističkim projektima", izjavio je u maju Rashad Mammadov, ambasador Azerbejdžana u Turkiye.
Osim poboljšanja povezanosti između centralne Azije, pradomovine Turaka, i Turkiye, stručnjaci vjeruju da će ovaj koridor povezati i trgovačke rute preko široke mreže od Kine do Evrope značajno pojačavajući međuregionalnu povezanost.
