Kineska centralna banka pojačava svoje zlatne rezerve. Zapravo, ona predvodi "rekordne nivoe kupovine zlata" od centralnih banaka širom svijeta.
Prema najnovijim podacima objavljenim od Svjetskog savjeta za zlato (WGC), Narodna banka Kine (PBoC) je kupila ukupno 225 tona plemenitog metala u 2023. godini, podižući svoje zlatne rezerve na 2.235 tona.
Zašto onda druga najveća svjetska ekonomija zalihe zlata, koje ne donose nikakve kamate i mnogo je teže koristiti u stvarnim transakcijama u odnosu na visoko likvidne vrijednosne papire denominirane u američkim dolarima, koji su preferirani od većine zemalja?
„Tačno je da su se zlatne rezerve PBoC-a značajno povećale u 2023. godini. Jedan mogući razlog može biti povećana ekonomska i finansijska nesigurnost, kao i geopolitičke tenzije“, izjavljuje Louis Kuijs, glavni ekonomista za azijsko-pacifički region u S&P Global Ratings, za TRT World.
„U principu je moguće da Kina posebno želi smanjiti svoju zavisnost od rezervi denominiranih u dolarima, s obzirom na povećanje napetosti s Sjedinjenim Američkim Državama“, dodaje on.
Kina već godinama pokušava zamijeniti američki dolar renminbijem kao glavnom međunarodnom rezervnom valutom. Izdavalac rezervne valute uživa poseban finansijski uticaj globalno, jer može olakšati ili ograničiti pristup likvidnosti drugima.
Veća potražnja centralnih banaka širom svijeta također znači da izdavalac rezervne valute može lako finansirati svoje deficite bez prisiljavanja na štednju svoje populacije.
Zagonetka rezervi
Većina zemalja preferira držati najveći dio svojih deviznih rezervi u američkoj valuti. To je zato što je najlikvidnija i podržana od strane američke vlade. Zalihe gotovih, jednako dobro kotirajućih hartija od vrijednosti u dolarima znači da zemlja može izdržati ekonomski pad kada su joj devizne rezerve niske.
Suprotno tome, niski nivoi deviznih rezervi znače ograničenu likvidnost u ekonomskoj krizi. Nedostatak dolara rezultira nesposobnošću zemlje da ispuni finansijske obaveze poput plaćanja uvoza, stvarajući uslove za bolan ekonomski pad.
U tom kontekstu, možda biste se zapitali zašto bi neka zemlja odabrala držati rezerve u zlatu kada su troškovi zaliha, transporta i transakcija očigledno viši nego kod instrumenata denominiranih u dolarima?
Čuvanje cjelokupnih deviznih rezervi u američkim dolarima može učiniti zemlju ranjivom prema Sjedinjenim Američkim Državama. Primjer je Rusija, kojoj su centralne banke rezerve procijenjene između 300 milijardi i 415 milijardi dolara blokirane američkim sankcijama kao odgovor na rat Moskve protiv Ukrajine.
Jedno moguće objašnjenje brze izgradnje zlatnih rezervi od Kine može biti da ekonomska velesila odstupa od rezervi denominiranih u dolarima kako bi spriječila blokadu sredstava u konfrontaciji sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Hegemonija američkog dolara se nastavlja
U izvještaju u Financial Timesu navedeno je da je Kina svoj zlatni pohod pokrenula iz "želje da oslabi" svoju zavisnost od američkog dolara kao rezervne valute nakon što je Washington "naoružao zelenu novčanicu" u sankcijama protiv Rusije.
Kina je samo u posljednjih 14 mjeseci dodala više tona zlata u svoje zalihe. Ovaj stav je potvrđen anketom centralnih banaka, koju je prošle godine sproveo Svjetski savjet za zlato (WGC), a koja pokazuje da je njihov pogled na buduću ulogu američkog dolara postao "pesimističniji".
Nasuprot tome, njihov pogled na buduću ulogu zlata postao je "optimističniji", s time da šest od deset centralnih banaka tvrdi da će zlato imati veći udio u ukupnim rezervama u budućnosti.
Osim toga, polovina centralnih banaka koje su učestvovale u anketi vjeruje da će procenat rezervi denominiranih u američkim dolarima za pet godina biti visok, između 40 i 50 posto. Globalni udio zlatnih rezervi u ukupnim rezervama gotovo se nije mijenjao u posljednjih dvadeset godina. Stajao je na 13,5 posto početkom stoljeća i samo se blago povećao na 15,5 posto ukupnih svjetskih rezervi.
Međutim, Kuijs vjeruje da će Kina i dalje držati američki dolar kao osnovu svojih rezervi u predvidljivoj budućnosti. "Nije vjerojatno, po mom mišljenju, da će Kina pokušati zamijeniti veliki dio svojih rezervi denominiranih u američkim dolarima zlatom. Zlato nema inherentnu kamatnu stopu", kaže on.
Devizne rezerve Kine denominirane u američkom dolaru iznose više od 3,2 biliona dolara. Zlato je činilo samo 4,3 posto ukupnih rezervi Kine krajem 2023. godine. "To ostaje skroman udio", kaže on.
