Zbog svoje otpornosti, rijetkosti, postojanosti njegove boje i posebno velike gustoće, u mnogim kulturama tokom ljudske historije zlato se koristilo najvećim dijelom za posebne ritualne predmete i nakit.
Kopanje zlata se dokazano vršilo u ranom bakarnom dobu. Lako legiranje sa mnogim drugim metalima, umjerena tačka topljenja i povoljne osobine legura učinili su da zlato postane veoma atraktivna sirovina.
Najstariji prahistorijski predmeti od zlata
Najstariji dosad otkriveni prahistorijski predmeti od zlata izrađeni ljudskom rukom su zlatni objekti pronađeni kod Varne u Bugarskoj u grobnicama koje datiraju između 4600. i 4300. g. p.n.e.
Pohlepa za zlatom bila je jedan od odlučujućih faktora za ratove i osvajačke pohode novog vremena u kojima su se za nadmoć borile tadašnje evropske pomorske sile poput Španije, Portugala, Engleske i Italije. Posebno velika bogatstva u zlatu domorodačkog stanovništva Srednje i Južne Amerike privukla su nakon otkrića Amerike 1492. godine evropske, a naročito španske, osvajače, koji su zlato dovozili brodovima u Evropu.
U 19. stoljeću na skoro svim kontinentima dolazilo je do masovnih naseljavanja zbog takozvane zlatne groznice u područjima gdje su otkrivena bogata nalazišta zlata.
Čak i danas cijena zlata na svjetskom tržištu varira i često može dovesti do značajnih socijalnih promjena. Tako je pad cijena zlata doveo do velike gladi i siromaštva u Južnoafričkoj Republici, čiji rudnici zlata predstavljaju vrlo važnu stavku u nacionalnoj ekonomiji. Također i u brazilskom području Amazona nelegalno kopanje i traženje zlata je često povezano sa socijalnim i ekološkim problemima.
SAD ubjedljivo ima najveće rezerve zlata
U ovom tekstu istražili smo koje države u svijetu trenutno raspolažu najvećim rezervama zlata.
Prema najnovijim podacima portala Trading Economics, koji prikuplja makroekonomske statističke podatke za preko 200 država, najveće rezerve zlata u svijetu ubjedljivo imaju Sjedinjene Američke Države (SAD), i to 8.133 tone.
Potom slijede Njemačka sa 3.355, Italija 2.452, Francuska 2.436, Rusija 2.299, Kina 1.948, Švicarska 1.040, Japan 846, Indija 769 i Holandija sa 612 tona zlata.
Na listi prvih 20 još se nalaze i eurozona s 505 tona, Turkiye s 458, Tajvan 424, Kazahstan 384, Portugal 383, Uzbekistan 364, Saudijska Arabija 323, Velika Britanija 310, Liban 287 i Španija s 282 tone zlata.
Srbija posjeduje 38,07 tona zlata
Od zemalja regije Balkana najveće rezerve zlata posjeduje ubjedljivo Srbija sa 38,07 tona, a potom slijedi Sjeverna Makedonija sa 6,89, Bosna i Hercegovina s 2,99 i Albanija s 2,8 tona.
Države koje nemaju nikakve rezerve zlata su Armenija, Azerbejdžan, Kamerun, Kanada i Nikaragva.
Udio zlata u kontinentalnoj Zemljinoj kori iznosi 0,004 ppm, što je oko četiri grama u 1.000 tona stijena. Udio značajno varira u zavisnosti od regije i nalazišta. U nekim bogatim nalazištima udio zlata može iznositi i više grama u samo jednoj toni stijena. Procjenjuje se da se prosječno za dvije godine iskopa i pronađe više zlata nego što je dokumentirano u cijelom mileniju tokom srednjeg vijeka.
Najdublji rudnici zlata
Danas se oko 40 posto svjetske rudničke proizvodnje zlata iskopa u Južnoafričkoj Republici, SAD-u, Australiji i Rusiji. Među najdublje rudnike zlata u svijetu ubrajaju se rudnici u Južnoafričkoj Republici. Tamo se u nekim rudnicima zlato vadi s dubine od gotovo 4.000 metara ispod površine.
U Bosni i Hercegovini su u prošlosti postojali brojni rudnici zlata. Jedan od najpoznatijih rudnika zlata bio je u Bakovićima kod Fojnice, koji je radio sve do 1939. godine. Čak i danas postoji određeno zanimanje za ovaj lokalitet za obnavljanje traženja i kopanja ovog metala.
Gotovo sve evropske rijeke nose sa sobom zlato u tragovima. Prije nego što je dospjelo u rijeku, ovo zlato je bilo u formi malehnih, tankih listića uklopljenih u stijene. Djelovanjem erozije i drugih procesa oslobođeno je iz okolnih stijena i dospjelo u rijeke i vodotoke, te se tamo taložilo u riječnom mulju.
Danas se od zlata koje se u svijetu iskopa oko 85 posto preradi u nakit, dok se oko 12 posto potroši u industrijske svrhe (elektronika, medicina, optika i drugo). Ostalih 3 posto zlata završi deponovano u trezorima banaka.
Sredstvo za finansijske investicije
Danas zlato služi uglavnom u obliku sredstva za finansijske investicije (kao prigodne zlatne kovanice ili zlato u polugama). Služi i kao sredstvo za plaćanje, a mnoge centralne banke u svijetu ga koriste kao pokriće nacionalne valute ili valutne rezerve, mada se većina svjetskih valuta danas ne veže za zlatne rezerve. Također privatna i pravna lica i investitori često investiraju u zlato i vrijednosne papire na bazi zlata, a koji čine kurs zlata na tržištu.
U kriznim vremenima, naprimjer inflacije ili privredne krize, zlato se, između ostalih, smatra vrlo stabilnom investicijom, koje se može posmatrati relativnim rastom vrijednosti u odnosu na druga sredstva investiranja.
Unutrašnja vrijednost zlata se, u ekonomskoj teoriji, posmatra kroz njegovu relativnu rijetkost i kroz prosječno potrebni napor i rad koje njegovo kopanje i prerada zahtijevaju. Zbog toga kod zlata ne postoji rizik od propadanja kao kod drugih vrijednosnih papira, gdje stopa povrata ulaganja zavisi od pretpostavljenog rizika od propadanja učesnika na tržištu. Ako se na ovaj način razmatra, cijena zlata na tržištu tokom vremena podliježe velikim varijacijama.
Kako god, stručnjaci smatraju da je zlato dugoročno veoma isplativa investicija ako se ima u vidu činjenica da je u posljednjih 50 godina cijena zlata rasla u prosjeku 8 posto godišnje.
