U novembru prošle godine 41 radnik ostao je zarobljen unutar tunela u izgradnji u sjevernoj indijskoj himalajskoj državi Uttarakhand nakon što su se dijelovi krova urušili. Trebalo je 17 dana da ih se spasi.
Ovo je bila treća velika katastrofa na indijskim Himalajima 2023. godine.
U januaru je cijeli grad, Joshimath u Uttarakhandu, počeo tonuti, raselivši stotine stanovnika. U oktobru je prolom oblaka odnio veliki hidroenergetski projekat u istočnoj indijskoj himalajskoj državi Sikkim, odnijevši gotovo 100 života.
Postoje i drugi znakovi da nije sve uredu na Himalajima, jednom od najmlađih planinskih lanaca i domu za 14 najviših vrhova svijeta, uključujući Mount Everest.
Međutim, samo Kanchenjunga se nalazi u Indiji. U dijelu Kašmira pod indijskom administracijom, popularna turistička destinacija Gulmarg – poznata kao Švicarska na istoku – muči se pod neuobičajeno toplim vremenom, zbog kojeg je omiljeno skijaško odredište ostalo bez snijega ove godine.
Smatra se da je krivac za ovo vremenski fenomen El Nino, uz sve veću klimatsku krizu pogoršanu brzim uništavanjem himalajske ekologije. Rasprostranjena na 10 indijskih država i dvije teritorije Unije pod federalnom administracijom, indijska Himalajska regija je dom za više od 50 miliona ljudi.
Srušeni tunel dužine 4,5 km u Uttarakhandu dio je omiljenog projekta premijera Narendre Modija, koji povezuje Char Dham – četiri istaknuta hinduistička hodočasnička mjesta: Yamunotri, Gangotri, Kedarnath i Badrinath.
Vlada ga je predstavila kao projekt ceste dug 889 km, prilagođen za sve vremenske uvjete, koji će povećati turistički protok i donijeti ekonomski rast.
Prema postojećem zakonu, tako masivan projekt u geološki krhkom regionu bi zahtijevao procjenu uticaja na životnu sredinu (EIA). Ali, da bi izbjegla obveznu procjenu i ubrzala izvođenje, vlada je podijelila plan u 53 manja projekta, svaki kraći od 100 km, što je prag iznad kojeg je obavezna procjena uticaja na životnu sredinu.
Na osnovu izvještaja visokog komiteta (HPC), 2020. godine, Vrhovni sud Indije odbio je dozvolu za radove na proširenju puta.
Međutim, 2020. godine, kada je vlada tražila izmjenu naloga najvišeg suda, tvrdila je da je proširenje ceste neophodno iz perspektive odbrane i nacionalne sigurnosti.
Vrhovni sud je dao zeleno svjetlo u decembru 2021. Sigurnosni aspekt dobiva na značaju jer se indijska granica s Kinom, duga 3.488 km, pojavila kao osjetljiva regija u posljednjih nekoliko godina zbog niza sukoba i okršaja – počevši od Doklama u istočnim indijskim Himalajima 2017, preko Galwana u sjevernom indijskom Himalaju 2020, do Tawanga na sjeveroistoku Indije 2022. godine.
Sukob u Galwanu rezultirao je žrtvama s obje strane. Fokus Indije na izgradnji širokih puteva prilagođenih svim vremenskim prilikama duž kineske granice djelomično je odgovor na brz razvoj kineske infrastrukture duž granice, poznate kao Linija stvarne kontrole (LAC).
Između ostalog, izvještaj HPC-a navodi da se himalajski lanci "još uvijek razvijaju", što se odnosi na njihovo relativno mlado doba u geološkom smislu.
Frustracija indijskih ekologa možda je najbolje ilustrirana slučajem Ravi Chopre, direktora Instituta za narodnu znanost (PSI), neprofitne organizacije za istraživanje i razvoj. Jedan od najistaknutijih indijskih ekologa, Chopra je bio na čelu Visokog komiteta (HPC) koji je Vrhovni sud imenovao 2013. godine nakon nesreće, kako bi ponovno procijenio važne hidroelektrane u izgradnji i planu u Uttarakhandu.
Izvještaj HPC-a također je zaustavio rad na nekoliko hidroelektrana. 2019. godine, nakon što je projekat Char Dham osporen na Vrhovnom sudu, formirao je još jedan HPC, ponovo sa Choprom na čelu. Njegov izvještaj doveo je do sudske odluke 2020. godine.
Međutim, nakon što je sud u decembru 2021. dao zeleno svjetlo vladi, Chopra je dao ostavku iz HPC-a. U svojem pismu ostavke Chopra je napisao da je "izbliza vidio oskvrnuće nekada neosvojivih Himalaja" i upozorio da priroda "ni ne zaboravlja ni ne prašta takva namjerna zla nanijeta njenim blagom".
Chopra tvrdi da su Himalaji preopterećeni. “Pokušaj je da se replicira model ekonomskog rasta koji slijedi u ostatku zemlje, a ubrzan je u posljednjih deset godina bez ikakve brige za prirodu lokalnog okruženja i geologiju. Ova vrsta kratkovidnog razmišljanja i planiranja će biti štetna na Himalajima”, kaže za TRT World.
Niz infrastrukturnih projekata
Projekt Char Dham vjerovatno neće ostati izuzetak, jer je Indija nedavno unijela dvije ključne izmjene zakona koje smanjuju važnost odobrenja za velike projekte u šumskim područjima.
Očekuje se da će ove promjene olakšati niz velikih infrastrukturnih projekata, uključujući proširenje željeznica i autoputeva te izgradnju velikih hidroelektrana. Indija ima instalirani kapacitet od 42 gigavata (GW) iz velikih hidroenergetskih projekata, od čega je 22 GW (otprilike 1,5 posto globalnog udjela) u himalajskim državama.
Osim toga, postoje niz projekata proširenja željeznica koji uključuju stotine kilometara kako bi se povezali različiti udaljeni dijelovi u himalajskoj regiji s indijskom željezničkom mrežom.
Prema geologu Yashpalu Sundriyalu, profesoru na Univerzitetu HNB Garhwal u Uttarakhandu, zahtjevi odbrane čine proširenje cesta prihvatljivim u određenoj mjeri, ali ignoriranje ponovljenih naučnih upozorenja o krhkosti regije i drugim ekološkim utjecajima bilo bi kontraproduktivno.
On tvrdi da su kvaliteta rada i nemarno provođenje veći problemi od samih planova projekta. "Vlada ima sredstava za izgradnju i popravak cesta. Kako oni nemaju proračun za stabilizaciju padina koje su stvorili tokom izgradnje?" kaže Sundriyal.
Prema Chopri, znanstveno razumijevanje negativnih utjecaja velikih hidroprojekata znatno je poraslo od vremena kada je 70 posto hidroenergetskog potencijala Indije identificirano u Himalaji.
"Vidjeli smo da brane izazivaju mnogo utjecaja – počevši od pokretanja projekta do puštanja u pogon i deaktivacije, cijelog životnog vijeka", kaže on, dodajući da je potrebno ponovno razmotriti prethodno procijenjeni potencijal u svjetlu novog razumijevanja.
Upozorenja su prisutna
Vjerni ponovljenim znanstvenim upozorenjima, glavni građevinski projekti u Himalajama nastavljaju biti pogođeni prirodnim katastrofama, uključujući bujične poplave, klizišta i sleganja tla.
U junu je klizište oštetilo tunel u izgradnji u Džamu i Kašmiru. U avgustu je klizište odnijelo 40-metarski dio nacionalnog autoputa u Himachal Pradešu. Klizišta su zaustavila mnoge hidroelektrane u Himalajama na mjesece i godine.
Osim toga, ljudi koji žive blizu velikih projekata žale se na povećanje klizišta i sleganja tla. Stanovnici Pir Panjala u administrativnom području indijskog Kašmira krive izgradnju željezničke pruge Katra-Banihal i hidroelektrane Ratle za sleganje tla u njihovim selima, dok stanovnici Dikchua u Sikkimu krive branu Teesta Stage V za ponovljene pukotine u njihovim kućama.
Klizište u Manipuru koje je 2022. godine odnijelo 61 život nije bilo neočekivano. Već 2019. godine izvještaj Geološkog istraživanja Indije ukazao je da su neki veći klizišta uglavnom uzrokovana "antropogenim aktivnostima pokrenutim obimnim sječenjem padina tokom izgradnje ceste i željezničke pruge".
Stanica Tupul, koju je na kraju zahvatilo klizište, bila je smještena uz obalu rijeke. Na katastrofu u Sikkimu u oktobru 2023. godine više puta su upozoravali u prošlosti. Chopra navodi primjer kako je vlada 2012. godine propisala asfaltiranu površinu širine 10 m za svaki nacionalni autoput.
Takve ceste također zahtijevaju prostor za zaštitne ograde i odvodnju, što bi dodatno zauzimalo 3 m. Godine 2018. to je promijenjeno za planinske regije, gdje je širina od 5,5 m postala nova norma. To je zato što su inženjeri vlade ukazali da sječenje brda za 13 m dovodi do gubitka zelene pokrivke, destabilizacije padina i zagađenja rijeka.
"Unatoč ovom saznanju iz 2018. godine, vlada ide dalje s projektima širokih cesta. Očigledno je da ne žele mijenjati svoje razmišljanje", kaže on.
Prema Sundriyalu, povećanje visine planine Everest ukazuje na aktivno tektonsko kretanje. Osim što su sklone klizištima i destabilizaciji padina, postoji rizik od većih zemljotresa, dok klimatske promjene također pojačavaju ekstremne vremenske događaje. Smanjenje šumskog pokrivača pogoršava krizu.
Doista, 4. decembra 2023. godine, vlada je obavijestila parlament da se šumska pokrivača u sjeveroistoku zemlje smanjila za 3.698 četvornih kilometara tokom posljednjih deset godina, što se "može pripisati uglavnom prirodnim katastrofama, antropogenom pritisku i razvojnim aktivnostima".
Sundriyal kaže da je strpljenje ključ razvoja u Himalajima. Masivan i nagli porast turističke posjećenosti može imati više negativnih uticaja nego koristi od ekonomske dobiti.
"Neodrživa upotreba resursa dovodi do iscrpljenja resursa, uključujući i mogućnost akutnog nedostatka vode u narednim godinama", kaže Sundriyal, dodajući da izgradnja infrastrukture bez poštovanja znanstvenih upozorenja može dovesti do katastrofe.
Izvještaj iz decembra 2017. godine Niti Ayoga, najvišeg savjetodavnog tijela politike u Indiji, navodi da postoji sve više dokaza o isušivanju izvora ili smanjenju njihovog protoka u cijeloj indijskoj Himalaji.
"Neregularni uzorak padavina, seizmička aktivnost i ekološki degradacija povezani s promjenom korištenja zemljišta za infrastrukturni razvoj stavljaju velike pritiske na planinski akviferski sustav", navodi se u izvještaju.
