Pandemija unazadila napredak u obrazovanju za dva desetljeća

Pandemija je u svijetu donijela velike promjene, a među glavnim je digitalizacija. Nakon nekoliko mjeseci, pomislili smo da se sav naš život može nastaviti iz fotelja naših domova.

Srećom, obrazovanje je djelimično spašeno transformacijom iz školskih klupa u online platformu. Međutim, ovaj pozitivni korak donio je i niz negativnih, čije posljedice ćemo vjerovatno osjetiti tek u narednih nekoliko godina.

Što se tiče školovanja od kuće, studenti i djeca, koristeći tehnologiju putem online kurseva, videočasova i elektroničkih udžbenika, imali su i priliku da varaju na ispitima.

Rezultati istraživanja: Hrvatska, BiH, Crna Gora

Institut za društvena istraživanja u Zagrebu proveo je istraživanje u 161 školi u Hrvatskoj, gdje je ispitano stručno osoblje, ali i 27.023 učenika.

81,7% učenika iskazuje da su promjene u nastavi uvedene zbog pandemije pozitivno utjecale na razvoj njihovih vještina s računarom.
Međutim, kada su u pitanju motivacija za učenje i radne navike, više od pola ispitanika navelo je da je pandemija negativno ili izrazito negativno utjecala na njih.

Prema procjeni posljedica pandemije COVID-19 na društvo u Bosni i Hercegovini, kao prvi odgovor na pitanje o problemima pri prelasku na online nastavu, ispitanici, njih 39,5%, navode tehničke probleme s lošom internet-konekcijom, neposjedovanjem adekvatnih uređaja i slično.

Kao drugi odgovor na ovo pitanje najčešće se navodi slabija kvaliteta interakcije s nastavnikom, u nastavi putem interneta (27,8%), a kao treći odgovor ispitanici najčešće navode nedostatak interakcije s drugim učenicima u online nastavi. Očekivano, među ispitanicima iz ruralnih područja češći je problem tehničke prirode, poput loše konekcije.

Prema brzim procjenama socijalnog utjecaja epidemije COVID-a 19 u Crnoj Gori, koje je UN obavio 2020. i 2021. godine, gotovo dvije trećine adolescenata uzrasta od 10 do 19 godina smatra da su putem učenja na daljinu naučili manje nego što bi naučili na redovnim časovima.

Istraživanja provedena među roditeljima pokazuju isto: 60 odsto njih tokom 2020. i 83 odsto tokom 2021. godine smatra da su njihova djeca stekla manje znanja i vještina nego što bi to bio slučaj da su pohađali redovnu nastavu.

Svi ovi parametri su rezultirali nepotpunim razumijevanjem školskog gradiva, koji za posljedicu opet ima smanjen obrazovni kvalitet.

Mišljenje učenika

Prema rezultatima ankete koju je proveo Studentski.hr, studenti kao glavni razlog navode veću kvalitetu nastave uživo i manjak koncentracije koju imaju kad je nastava online. Mnogi navode i socijalni aspekt studiranja koji im nedostaje u online nastavi:
- To nije potrebno i samo pridonosi opadanju kvalitete obrazovanja i ljudi koje to obrazovanje završe.
- Ne želim da nastava bude online, jer mi je mnogo teže pratiti online nastavu, a i manje je kvalitetna od nastave uživo. Osim toga, previše mi se puta dogodilo da zbog problema s internetskom vezom ne mogu pratiti nastavu ili pisati online ispite (za šta neki profesori nemaju razumijevanja).
- Kada je nastava online, gubi se ta čar odlaska na predavanja, druženja s kolegama i odlazaka na kafe na pauzama.
- Kvaliteta online nastave je loša. Također loše utječe na psihološko stanje studenata.
- Zato što svakako plaćamo stanove. Nastava nije ista, profesori su manje aktivni, a i mi, teže je kasnije naučiti obrađeno gradivo.
- Posljednja godina faksa, fali društveni život, za psihu.
- Jer niko od nas nije navikao imati 100% koncentraciju od kuće sa svojom porodicom, niti svi imamo jednake uvjete za mir. Fale nam i kolege i zapravo osjećaj obaveze odlaska na fakultet i interakcije s ljudima.
- Prije svega, tek sam upisala prvu godinu, pa želim upoznati kolege.

Svjetski rezultati

Rezultati testiranja u Sjedinjenim Američkim Državama pokazali su koliko su posljednje dvije godine bile pogubne za 9-godišnje školarce, posebno one najugroženije.

Rezultati nacionalnog testiranja objavljeni u četvrtak jasno su pokazali razorne učinke pandemije na američku školsku djecu, pri čemu je uspjeh 9-godišnjaka u matematici i čitanju pao na nivo od prije dva desetljeća.
"Bila sam zatečena opsegom i veličinom pada", rekla je Peggy G Carr, koordinatorica Nacionalnog centra za statistiku obrazovanja, savezne agencije koja je provela ispitivanje ranije ove godine. Testovi su dati na nacionalnom uzorku od 14.800 devetogodišnjaka i upoređeni su s rezultatima testova koje je poduzela ista dobna grupa početkom 2020, neposredno prije nego što je pandemija zavladala Sjedinjenim Državama.
Učenici s dobrim i lošim rezultatima razlikovali su se i prije pandemije, ali sada "učenici na dnu padaju brže", rekla je Carr.