U većem dijelu bogatih zemalja srednje geografske širine skokovite temperature i vlažnost zraka koji se osjećaju kao 39,4 C ili više, što je sada povremeni ljetni šok, trebale bi se dogoditi samo 20 do 50 puta godišnje do sredine ovog stoljeća, navodi se u studiji objavljenoj u ponedjeljak u časopisu "Communications Earth & Environment".
Do 2100. taj brutalni indeks vrućine mogao bi se zadržati veći dio ljeta u regijama poput jugoistočnog SAD-a, rekao je autor studije. U studiji se kaže da će indeks topline koji se smatra "izuzetno opasnim", gdje indeks topline "osjeća se kao" prelazi 51 C, što je trenutno nešto što se rijetko događa, vjerovatno pogoditi tropski pojas koji uključuje Indiju jednu do četiri sedmice godišnje do kraja stoljeća.
Naučnici su upotrijebili 1000 kompjuterskih simulacija kako bi pogledali vjerovatnosti dva različita nivoa visoke vrućine: toplinski indeksi od 39,4 C i iznad 51 C, koji se smatraju "opasnim", odnosno "ekstremno opasnim" pragovima, prema američkoj Nacionalnoj meteorološkoj službi.
Napravili su izračune za godine 2050. i 2100. i uporedili ih s tim koliko su se često takvi indeksi vrućine pojavljivali svake godine širom svijeta od 1979. do 1998. godine. Međutim, drugi klimatski naučnik Michael Mann s Univerziteta u Pennsylvaniji skeptičan je prema studiji jer se temelji na matematičkim vjerovatnostima umjesto na klimatskim istraživanjima koja posmatraju šta se događa na različitim nivoima onečišćenja ugljikom.
Također je dodao da studija ne uzima u obzir značajan američki zakon o klimi koji je predsjednik Joe Biden potpisao ranije ovog mjeseca niti nove napore koje je poduzela Australija.
"Prepreke u ovom trenutku su političke i nijedna statistička metoda, bez obzira na to koliko moćna ili sofisticirana, ne može predvidjeti hoćemo li prikupiti političku volju da ih prevladamo. Ali postoji razlog za oprezni optimizam", rekao je Mann u e-mailu.
29 aug. 2022
Opasni toplotni valovi su tri puta izgledniji u budućnosti
Ono što se službeno smatra "opasnom vrućinom" u nadolazećim desetljećima vjerovatno će pogađati veći dio svijeta najmanje tri puta češće kako se klimatske promjene budu pogoršavale, pokazuje nova studija.
TRT Balkan
Povezane vijesti
COP28: Guterres pozvao na ujedinjenu akciju u borbi protiv klimatske krize
"Globalna analiza COP28 takođe mora rezultirati obavezama koje će dovesti do utrostručenja obnovljivih izvora energije, udvostručavanja energetske efikasnosti i donošenja čiste energije svima do 2030. godine“, rekao je generalni sekretar UN-a.
Erdogan na COP28: Turkiye predviđa postizanje cilja nulte emisije do 2053.
Obraćajući se na klimatskom samitu UN-a COP28 u Dubaiju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Erdogan je rekao da Turkiye preduzima značajne korake, uprkos tome što je njena istorijska odgovornost za emisije gasova staklene bašte manja od jedan posto.
Članci u trendu u ovoj kategoriji
Šta biste još željeli znati?
Popularno
