Ramazan je najsvetiji mjesec u islamu, tokom kojeg se muslimani uzdržavaju od jela i pića od izlaska do zalaska sunca.
Prema islamskom vjerovanju, ramazan je mjesec kada je sveta knjiga Kur'an objavljena poslaniku Muhammedu prije više od 1.400 godina.
Početak ramazana određen je viđenjem polumjeseca, koji označava početak islamskog lunarnog mjeseca. Zemlje se oslanjaju na svjedočanstva promatrača mjeseca i astronomske proračune kako bi odredile njegov početak.
Ove godine, prvi dan posta je započeo u četvrtak, 23. marta, ovisno o viđenju mladog mjeseca u različitim dijelovima svijeta. Islamski kalendar - hidžretski kalendar - zasniva se na mjesečevim ciklusima, koji variraju od 29 do 30 dana. Što nije slično gregorijanskom kalendaru, koji se zasniva na solarnoj godini. Kao rezultat toga, početak i kraj ramazana mogu se razlikovati za dan ili dva svake godine.
Viđenje mjeseca je značajan dio islamske tradicije za određivanje važnih dana. Astronomi u zemljama širom svijeta vrše posmatranje mjeseca. Na nekim mjestima se mjesec vidi golim okom, dok se na drugim koriste teleskopi ili druga napredna tehnologija.
Jednom kada se vidi polumjesec, muslimani to označavaju kao početak ramazana i svog mjesečnog posta.
Kraj ramazana je ponovo obilježen viđenjem sljedećeg polumjeseca, koji označava početak Ramazanskog bajrama, jednog od dva velika muslimanska praznika. Ovo je vrijeme slavlja, uz gozbu, dobročinstva, darivanje i druženje s porodicom i prijateljima.
Ramazan i dobročinstvo
Muslimani širom svijeta različito provode mjesec ramazan, ali određene prakse i običaji su standardni širom islamskog svijeta. Jedan od najvažnijih aspekata ramazana je post.
Tokom mjeseca ramazana muslimani se suzdržavaju od hrane, pića i drugih fizičkih potreba od izlaska do zalaska sunca. Namjera je pomoći vjernicima da se suosjećaju s manje sretnima i da potakne njihovu samodisciplinu i duhovno razmišljanje.
Osim posta, muslimani se također mole i čine djela dobročinstva i dobre volje. Mnoge džamije nude dodatne molitve i hutbe tokom mjeseca ramazana.
Mladi ili stari, muslimani svih uzrasta se ohrabruju da čitaju Kur'an tokom ovog mjeseca.
Taravih-namaz je još jedan aspekt ramazana koji muslimanima daje priliku da se približe Bogu, a također i priliku da se druže dok se ljudi okupljaju u džamijama kako bi obavljali posebne molitve. Teravih-namaz je dodatni namaz koji se obavlja u mjesecu nakon jacije namaza, jednog od pet dnevnih namaza muslimana.
Dobročinstvo je također od suštinskog značaja za ramazan, a muslimani se ohrabruju da velikodušno daju onima kojima je potrebna. Mnoge džamije i organizacije nude hranu, odjeću i druge potrepštine siromašnima i onim kojima je pomoć potrebna, a mnogi muslimani istovremeno daju i posebne donacije u dobrotvorne svrhe.
Ramazan je također vrijeme za porodicu i zajednicu. Mnogi muslimani krše post s porodicom i prijateljima, a uobičajeno je da džamije i društvene organizacije održavaju iftare, gdje se ljudi mogu okupiti kako bi prekinuli post i družili se.
Mjesec ramazan je vrijeme duhovne obnove i izgradnje zajednice za muslimane širom svijeta. Vrijeme je za fokusiranje na vjeru, porodicu i dobročinstvo, kao i razmišljanje o vrijednostima koje su u srcu islama.
Zašto različiti datumi?
Postoje dva gledišta o određivanju mladog mjeseca u islamskoj jurisprudenciji - oni koji vjeruju da ramazan mora biti određen vidljivošću novog polumjeseca golim okom i oni koji vjeruju da su naučna mjerenja i proračuni dovoljni.
Koristeći naprednu tehnologiju i naučna mjerenja, može se znati kada će se formirati polumjesec. S druge strane, vidljivost novog polumjeseca golim okom je moguća tek 8-10 sati nakon formiranja polumjeseca.
Trenutno mnoge zemlje poput Turkiye određuju mjesec na osnovu tehnologije i naučnih proračuna, dok druge poput Saudijske Arabije, Bangladeša, Pakistana i Indije određuju mjesec na osnovu vidljivosti golim okom.
Međutim, islamski učenjaci su izjavili da su oba načina viđenja mjeseca dozvoljena i da se ljudi trebaju ponašati u skladu sa svojim lokalnim situacijama.
