Evropa se suočava s "ozbiljnom krizom javnog zdravlja", pri čemu gotovo svi širom kontinenta žive u područjima s opasnim nivoom zagađenja zraka, pokazalo je istraživanje Guardiana.
Analiza podataka prikupljenih korištenjem najsavremenije metodologije – uključujući detaljne satelitske snimke i mjerenja s više od 1.400 stanica za praćenje tla – otkriva strašnu sliku prljavog zraka, pri čemu 98% ljudi živi u područjima s visoko štetnim zagađenjem sitnim česticama koje premašuje smjernice Svjetske zdravstvene organizacije. Gotovo dvije trećine živi u područjima gdje je kvalitet zraka više nego dvostruko veći od smjernica SZO-a.
Najgore pogođena zemlja u Evropi je Sjeverna Makedonija. Gotovo dvije trećine ljudi širom zemlje živi u područjima s više od četiri puta većim zagađenjem od smjernica SZO-a za PM2,5, dok je utvrđeno da četiri područja imaju zagađenje zraka gotovo šest puta više, uključujući glavni grad Skoplje.
Istočna Evropa je znatno gora od zapadne Evrope, osim Italije, gdje više od trećine onih koji žive u dolini Po i okolnim područjima na sjeveru zemlje udiše zagađen zrak, što je četiri puta više od brojke SZO-a za najopasnije čestice.
Guardian je radio sa stručnjacima za zagađenje na izradi interaktivne karte koja otkriva najteže pogođena područja na kontinentu. Mjerenja se odnose na PM2,5 – sitne čestice u zraku koje se uglavnom proizvode sagorijevanjem fosilnih goriva, od kojih neke mogu proći kroz pluća i u krvotok, pogađajući gotovo svaki organ u tijelu. Trenutne smjernice Svjetske zdravstvene organizacije navode da prosječne godišnje koncentracije PM2,5 ne smiju prelaziti 5 mikrograma po kubnom metru (µg/m3). Nova analiza je pokazala da samo 2% stanovništva Evrope živi u područjima unutar ove granice. Stručnjaci kažu da zagađenje PM2,5 uzrokuje blizu 400.000 smrtnih slučajeva godišnje širom kontinenta.
"Ovo je teška kriza javnog zdravlja", rekao je Roel Vermeulen, profesor epidemiologije okoliša na Univerzitetu Utrecht koji je predvodio tim istraživača širom kontinenta koji je prikupio podatke.
„Ono što vidimo sasvim jasno jeste da gotovo svi u Evropi udišu nezdrav zrak.“
Podaci također otkrivaju da:
- Gotovo svi stanovnici u sedam zemalja istočne Evrope – u Srbiji, Rumuniji, Albaniji, Sjevernoj Makedoniji, Poljskoj, Slovačkoj i Mađarskoj – imaju dvostruko više PM2,5 od smjernica SZO-a.
- Više od polovine stanovništva Sjeverne Makedonije i Srbije živi s četiri puta više PM2,5 od vrijednosti SZO.
- U Njemačkoj tri četvrtine stanovništva živi s dvostruko više PM2,5 od smjernica SZO-a. U Španiji je ta cifra 49%, a u Francuskoj 37%.
- U Velikoj Britaniji tri četvrtine stanovništva živi u područjima gdje je izloženost između jedan i dva puta veća od smjernica SZO-a, s gotovo četvrtinom više od dva puta iznad te granice.
- Blizu 30 miliona Evropljana živi u područjima s malim koncentracijama čestica koje su najmanje četiri puta veće od smjernica SZO-a.
- U Švedskoj, nasuprot tome, ne postoji oblast u kojoj PM2,5 dostiže više od dva puta više od vrijednosti SZO-a, a neka područja u sjevernoj Škotskoj su među rijetkima širom Evrope koja su ispod toga.
Saobraćaj, industrija, grijanje u domaćinstvima i poljoprivreda su glavni izvori PM2,5, a utjecaj često nesrazmjerno osjećaju najsiromašnije zajednice.
Zagađenje zraka postalo je ključno pitanje u Europi, a EU je pod pritiskom da učini više u rješavanju rastuće krize javnog zdravlja. Prošle sedmice, Evropski parlament je izglasao usvajanje smjernica SZO-a o PM2,5 do 2035. Zakon, koji tek treba da bude finaliziran u pregovorima s vijećem, postavio bi pravno obavezujuće ograničenje za godišnju koncentraciju PM2,5 od 5µg/m3, pad sa 25µg/m3 danas.
Međutim, stručnjaci kažu da je potrebno poduzeti hitne mjere. Oni ukazuju na sve veći broj dokaza koji pokazuju da zagađenje zraka utječe na gotovo svaki organ u tijelu i povezano je s ogromnim rasponom zdravstvenih problema, od bolesti srca i pluća preko raka i dijabetesa, depresije i mentalnih bolesti do kognitivnih oštećenja i niske porođajne težine.
Jedno nedavno istraživanje pokazalo je da je zagađenje zraka odgovorno za milion mrtvorođenih godišnje, a drugo da mladi ljudi koji žive u gradovima već imaju milijarde toksičnih čestica zagađenja zraka u svojim srcima.
Dr. Hanna Boogaard, stručnjakinja za zagađenje zraka u Evropi na američkom Institutu za zdravstvene efekte, rekla je da je nova analiza ključna za informiranje debate o zagađenju zraka i njegovim efektima na kontinentu, za koje je rekla da su rezultirali stotinama hiljada smrtnih slučajeva svake godine.
“Ove smrti se mogu spriječiti i procjena ne uključuje milione slučajeva nesmrtonosnih bolesti, godine invaliditeta, hospitalizacije koje se mogu pripisati ili zdravstvene posljedice drugih zagađivača.”
Ona je rekla da je potez za pooštravanje ograničenja EU pružio "jedinstvenu priliku da budete hrabri... i maksimizirate dobrobiti za javno zdravlje za Evropu i šire".
Neki gradovi širom Evrope, uključujući London i Milano, čine korake u borbi protiv zagađenja zraka, od uvođenja zona ultra niskih emisija do programa smanjenja saobraćaja i inicijativa za pješačenje i vožnju biciklom. Ali stručnjaci kažu da političari moraju djelovati hitnije u svjetlu sve većeg broja dokaza štete.
Istraživanja su također pokazala da je veća vjerovatnoća da će siromašnije zajednice unutar zemalja živjeti u područjima s najvećom zagađenošću zraka. Barbara Hofman, profesorica epidemiologije životne sredine na Univerzitetu u Dizeldorfu, rekla je da je zagađenje zraka pitanje "ekološke nepravde".
„Najviše pogođene zemlje su i zemlje s najnižim srednjim prihodom, uz nekoliko značajnih izuzetaka – ovo ilustruje stepen ekološke nepravde koju doživljavamo u EU. Čišćenje zraka posebno u istočnoj Evropi je hitno potrebno kako bi se osigurale jednake mogućnosti za zdrav život širom Evrope.”
Podatke su prikupili akademici s Univerziteta Utrecht u Nizozemskoj i Švicarski institut za tropsko i javno zdravlje u sklopu projekta Expanse koji finansira EU. Koristili su kombinaciju izvora, od satelitskih podataka visoke rezolucije do stanica za praćenje zagađenja i informacija o korištenju zemljišta, da bi modelirali prosječne godišnje nivoe PM2,5 širom Evrope u 2019.
Kažu da se nivoi zagađenja danas neće značajno razlikovati, ali dodaju da postoje oblasti u kojima su primijenjene stroge mjere protiv zagađenja koje su doživjele određena poboljšanja. Ukupni rezultat je jedna od najpreciznijih i najsveobuhvatnijih slika zagađenja zraka širom kontinenta do danas.
Vermeulen je rekao: “Ovo su najbolji podaci koji su trenutno dostupni… Sada nam trebaju političari da budu hrabri i ambiciozni i da preduzmu neophodne hitne korake za rješavanje ove krize.”
