Finska bi u utorak službeno trebala postati članica NATO-a i zauzeti svoje mjesto u rangu najvećeg svjetskog sigurnosnog saveza.
Planirano je da se plavo-bijela zastava Finske podigne među zastave njenih partnera ispred sjedišta NATO-a u Briselu.
Učestvovat će predsjednik Finske, ministri vanjskih poslova i odbrane.
Ceremonija pada na sam rođendan NATO-a, 74. godišnjicu potpisivanja njegovog osnivačkog Washingtonskog ugovora 4. aprila 1949.
Također se poklapa sa sastankom ministara vanjskih poslova alijanse.
Turkiye je u četvrtak postala posljednja zemlja članica NATO-a koja je ratifikovala protokol o članstvu Finske.
Ovaj događaj označava kraj ere vojne nesvrstanosti za Finsku koja je započela nakon što je ta zemlja odbila pokušaj invazije Sovjetskog Saveza tokom Drugog svjetskog rata i odlučila da pokuša održati prijateljske odnose sa susjednom Rusijom.
Ali nedavna ruska vojna ofanziva na drugog susjeda, Ukrajinu, koja je počela u februaru 2022, navela je Fince da traže sigurnost pod okriljem NATO-ovog pakta o kolektivnoj odbrani, u kojem se navodi da je napad na jednu članicu napad na sve.
Rusija je već upozorila da će ojačati svoju odbranu u blizini njihove zajedničke granice ako NATO rasporedi dodatne trupe ili opremu u Finsku.
Finska će Blinkenu dati svoje konačne tekstove, čime će ozvaničiti svoje članstvo.
Uznemirena ruskom vojnom ofanzivom na Ukrajinu prošle godine, Finska je u maju 2022. podnijela zahtjev za pridruživanje NATO-u, ostavljajući po strani godine vojne nesvrstanosti kako bi tražila zaštitu pod sigurnosnim kišobranom te organizacije.
Susjedna Švedska također je podnijela zahtjev, ali Turkiye – članica NATO-a više od 70 godina - kaže da neće dopustiti članstvo Stockholma ako se ne pozabavi legitimnim sigurnosnim zabrinutostima Ankare i ne ispuni obaveze Memoranduma o razumijevanju koje su potpisali prošle godine.
Pristupanje Finske otprilike udvostručuje dužinu granice koju NATO dijeli s Rusijom.
Finska s Rusijom dijeli granicu dugu 1.340 kilometara (832 milje).
Moskva je u ponedjeljak rekla da će ojačati svoje vojne kapacitete u svojim zapadnim i sjeverozapadnim regijama kao odgovor na pridruživanje Finske NATO-u.
I prije nego što je Finska formalno pristupila savezu, njene oružane snage su se približavale NATO-u i njegovim članicama.
NATO-ovi nadzorni letovi američkih i drugih savezničkih zračnih snaga već su počeli kružiti finskim zračnim prostorom, priopćile su finske odbrambene snage.
Dana 24. marta, zapovjednici zračnih snaga iz Švedske, Norveške, Finske i Danske rekli su da su potpisali pismo namjere za stvaranje jedinstvene nordijske protuzračne odbrane s ciljem suprotstavljanja rastućoj prijetnji iz Rusije.
Ovaj potez je strateški i politički udarac ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, koji se dugo žalio na širenje NATO-a prema Rusiji.
