Dijelovi Portugala i Španije suočavaju se s najvećom sušom u posljednjih nekoliko hiljada godina zbog visokog vazdušnog pritiska uzrokovanog klimatskim promjenama.
To pokazuju rezultati istraživanja koje upozorava da bi se količina padavina do kraja stoljeća mogla smanjiti i do 20 posto, a poljoprivreda na Pirinejskom poluotoku mogla bi postati najugroženija u Evropi.
Azorska anticiklona, područje visokog zračnog pritiska koje se okreće u smjeru kazaljke na satu nad dijelovima sjevernog Atlantika, ima veliki utjecaj na vremenske prilike i dugoročne klimatske trendove u zapadnoj Evropi.
To je potvrdila studija objavljena u časopisu "Nature Geoscience", u kojoj su istraživači iz Sjedinjenih Država otkrili da se ovaj sistem visokog atmosferskog pritiska drastično promijenio u posljednjem mileniju.
Na osnovu simulacija klimatskog modela u posljednjih 1.200 godina, studija je otkrila da se sistem visokog pritiska počeo širiti i pokrivati veće područje prije oko 200 godina, baš kao što je zagađenje stakleničkim plinovima uzrokovano ljudima također počelo rasti. Širenje područja visokog vazdušnog pritiska u 20. vijeku dodatno je povećano klimatskim promjenama i povezanim globalnim zagrijevanjem.
Autori studije su zatim ispitali dokaze o količini padavina sačuvanih u portugalskim stalagmitima tokom stoljeća i otkrili da kako se anticiklon Azora širio, zime u zapadnom Mediteranu postale su suše.
Upozoravaju da će anticiklon nastaviti da se širi u 21. vijeku zbog porasta nivoa stakleničkih plinova, što znači da bi se padavine mogle smanjiti za još 10 do 20 posto do kraja ovog stoljeća. To bi ibersku poljoprivredu učinilo jednom od najranjivijih u Evropi.
Studija procjenjuje da bi se površina pogodna za uzgoj grožđa na Iberijskom poluotoku mogla smanjiti za najmanje četvrtinu do 2050. godine zbog velike nestašice vode. Istraživači su također predvidjeli pad proizvodnje maslina za 30 posto u južnoj Španiji do 2100. godine.
Italija trpi najgoru sušu u posljednjih 70 godina
Italija je u ponedjeljak proglasila vanredno stanje u pet sjevernih regija koje su najviše pogođene sušom.
Na sjednici Vlade Italije, koju je sazvao premijer Mario Draghi, zbog suše u slivu rijeke Po i istočnoalpskim bazenima donesena je odluka o proglašenju vanrednog stanja za Emiliju-Romagnu, Friuli-Venezia Giuliju, Lombardiju, Pijemont i Veneto.
Izdvojeno je 36,5 miliona eura za prevladavanje krize. Najveći dio sredstava, 10,9 milijuna eura, dobiće regija Emilia-Romagna.
Italija trpi najgoru sušu u posljednjih 70 godina. Količina padavina u sjevernim krajevima zemlje smanjila se za polovinu od početka ove godine u odnosu na prethodne godine.
Opštine na sjeveru morale su pribjeći restriktivnim mjerama u korištenju pitke vode i poljoprivrednog navodnjavanja zbog ekstremnih vrućina u proteklim sedmicama.
Stručnjaci su upozorili da kriza sa sušom u cijeloj zemlji ugrožava 30 posto poljoprivredne proizvodnje i da je do sada prouzrokovala gubitke u poljoprivrednom sektoru od oko tri milijarde eura.
