U Afganistanu se nastavlja stoljećima stara tradicija “dijeljenja sofre“ za vrijeme iftara u mjesecu ramazanu.
Korijeni ove tradicije sežu u timuridsko razdoblje, a i danas se održava u gotovo svim džamijama historijskog grada Herata, poznatog kao kolijevka Horasana.
Zahvaljujući ovoj tradiciji, koja je u prošlosti bila poznata kao “komšijski tanjur“, u svakoj džamiji se s početkom ramazana postavlja trpeza na koju hranu donose oni s dobrim ekonomskim prilikama i dijele je siromašnima.
Jedinstvena je to poruka sloge i zajedništva, a neizostavna jela na tim soframa su riža, supa i čorbe.
Zulmey Safa, šef Agencije za zaštitu antikviteta provincije Herat u Afganistanu, za Anadoliju je rekao da ta tradicija datira čak iz predislamskog perioda Ariyayija, ali da je to ovjekovječena tradicija vladara Timura.
“Svrha ove tradicije je da se iftar podijeli sa onima koji nemaju finansijskih sredstava. Svako ko dođe u džamiju je zadovoljan ovom tradicijom, koja se održala iz vremena kada je Herat bio glavni grad Timurida. Ovo simbolizira dijeljenje, slogu i zajedništvo“, rekao je Safa.
Istakao je da je lijepo prirediti iftar u kući i pozvati prijatelje i rodbinu, ali da je poseban osjećaj iftariti s mnoštvom ljudi među kojima su i mnogi koje tek upoznajete u tako posebnom ambijentu. Dodao je da to ovu tradiciju čini važnom i sa vjerskog i sa humanog aspekta.
Sayed Abdul Resul Qureshi, mještanin Herata, također je kazao da su u džamijama od kada pamti svakog ramazana postavljene “trpeze jedinstva“ te da su za istim stolom zajedno iftarili bogati i siromašni.
“U Heratu poštujemo tradiciju svojih predaka. Mi također pravimo juhu ili desert kod kuće kada smo u dobroj situaciji i nosimo u džamiju. Kada naša sredstva nisu dovoljna, dolazimo samo u džamiju i jedemo hranu koju su drugi donijeli. Ovo je jako dobra tradicija“, rekao je Qureshi.
Muhammed Zubeyir Fazli, imam džamije Hafizci Habibullah u Heratu, rekao je da je taj vjerski objekt star 200 godina i da se u njemu uvijek održavala tradicija zajedničkih iftara.
“Ovom tradicijom se pokazuje solidarnost među mještanima i vjernicima“, kazao je Fazli.
Navodeći da se za spontano i dobrovoljno napunjenom trpezom okupljaju ljudi iz cijelog kraja, Fazli je rekao da svako donese onoliko hrane, slatkiša ili voća koliko može i dijeli ih s drugima.
Ahmet Aka Salihi, također mještanin Herata, kazao je da se zahvaljujući ovoj tradiciji ljudi u selu okupljaju za jednim stolom i da to predstavlja posebnu ljepotu.
“Trudim se da i ja donesem ponešto za sofru. Ponekad to budu samo hurme i hljeb, ali važno je da se tradicija očuva“, zaključio je Salihi.
