Dok Turkiye obilježava osmu godišnjicu neuspjelog pokušaja vojnog puča, Ankara još čeka da Sjedinjene Države predaju “mozak” iza napada na tursku demokratiju i njen narod 15. jula, koji je doveo do smrti 253 osobe i povrijeđenih više od 2.700.
Fetullah Gulen, šef terorističke organizacije Fetullah (FETO), kontrolira svoju rasprostranjenu terorističku mrežu iz svoje rezidencije u Pensilvaniji od 1999. godine.
Uprkos mnogim turskim zahtjevima za njegovo izručenje iz SAD-a, Washington ga nije izručio svom savezniku u NATO-u, što je razbjesnilo Ankaru i natjeralo mnoge zvaničnike da dovedu u pitanje zasluge dugoročnog političkog i vojnog partnerstva između dvije zemlje.
Uprkos brojnim protestima iz Turkiye, SAD je također nastavio štititi YPG, sirijsko krilo PKK-a, koje Washington i Ankara, zajedno s EU i NATO-om, smatra terorističkom grupom.
“FETO kao teopolitička grupa dio je američkih proxy ratova koji bjesne širom svijeta. Drugim riječima, riječ je o organizaciji koja je uspjela da izvrši uticaj u ime SAD-a kako u Turkiye, tako i na globalnom nivou”, kaže Abdulah Agar, turski vojni analitičar.
Dok je Gulen propovjednik, a čini se da su gulenisti vjerski pokret, prema Agaru, oni su slijedili ne samo vjerske, već i političke ciljeve i djeluju u različitim demografijama širom svijeta. „FETO se pojavio u Turkiye, ali je pod maskom islama služio interesima Zapada i SAD-a ne samo u Turkiye već i u mnogim zemljama“, kaže Agar za TRT World.
"Strateško sredstvo"
Ako SAD izruči Gulena Turkiye, to bi moglo značiti eliminaciju ili neuspjeh u zaštiti globalnog zastupnika, što može izazvati kontroverzu unutar sigurnosnog i političkog establišmenta sjevernoameričke zemlje i negativno utjecati na kredibilitet Washingtona.
Prema Agarovim riječima, to bi također negativno utjecalo na druge zastupnike poput grupe YPG/PKK u Siriji.
Iz ove perspektive, razumljivo je zašto SAD nastavlja štititi FETO.
“S druge strane, potencijalna Washingtonova predaja Gulena Turkiye nosi velike rizike u smislu razotkrivanja FETO-ovog prljavog posla i njegovih globalnih veza. Uostalom, ako Gulen padne u ruke Ankare, bit će dešifrovano i postojanje FETO-a u Turkiye i njegovo postojanje na globalnom nivou, kao i njegovo konceptualno postojanje”, kaže Agar.
U isto vrijeme, Agar vjeruje da takozvani 'umjereni' islam koji propagira FETO odgovara "konceptualnom imperijalizmu" koji promoviraju SAD i Zapad kako bi manipulirali muslimanskim zajednicama širom svijeta, sprečavajući ih da uspostave vlastite neovisne političke i ekonomske ciljeve.
Sami al-Arian, direktor Centra za islam i globalna pitanja na Univerzitetu Sabahattin Zaim u Istanbulu, koji je godinama istraživao grupu, također ocjenjuje da Washington vidi "ovaj pokret kao strateško sredstvo koje bi se moglo iskoristiti za pritisak na Turkiye".
Dok SAD ne žele da zauzmu stav koji pokazuje javnu ili otvorenu podršku grupi koja je zapravo "potaknula" pokušaj državnog udara prije nekoliko godina u Turkiye, koja poseduje drugu po veličini vojsku u NATO-u,
Washington je također zabrinut za tursku politiku, koja pokazuju neke znakove otpora svjetskoj supersili, prema Arianu.
Turkiye je 2019. godine nabavila sistem protivvazdušne odbrane S-400 od Rusije nakon što su SAD odugovlačile sa zahtjevima Ankare za rakete Patriot. To je eskaliralo tenzije između dva NATO saveznika. SAD također nije isporučio borbene avione F-35 Turkiye, uklonivši ih iz programa, što je takođe dovelo do loše atmosfere.
Turkiye je također zauzela drugačiji stav u ukrajinskom sukobu, uspostavljajući snažne kontakte s Rusijom, za razliku od zapadnih država, kako bi okončala krvavi rat. Nedavno je Turkiye javno pokazala svoj interes za pridruživanje BRICS-u, nezapadnom savezu inspirisanom Pokretom nesvrstanih iz doba hladnog rata. BRICS uključuje Rusiju, Kinu i Indiju.
Za razliku od većeg dijela Zapada, Ankara je podržala palestinski otpor protiv cionističke agresije u Gazi, javno ugošćujući vodstvo Hamasa i pozivajući proizraelsku američku administraciju da potisne Tel Aviv da sjedne za pregovarački sto s Palestincima.
“Oni pokušavaju promijeniti tursku politiku jer je Ankara u posljednjih nekoliko decenija pokušavala zacrtati vlastiti kurs, potvrditi više nezavisnosti u donošenju odluka i pokazati svoju moć u regionu, pokušavajući da igra prilično aktivnu ulogu u mnoga pitanja koja zabrinjavaju SAD, a koja bi također mogla biti štetna za američke interese s američke tačke gledišta”, kaže Arian.
Gulen je, prema Arianu, svakako bio "iskorišćen preko možda obavještajnih agencija, CIA-e i drugih" u odnosu na političku poziciju Turkiye. “Uvijek ga mogu koristiti u slučajevima kada postoji velika opozicija ili razlika u politici između SAD-a i Turkiye.”
Matthew Bryza, bivši najviši američki diplomata, vjeruje da su prepreke za izručenje Gulena Turkiye više povezane sa “snažnim” američkim pravnim sistemom nego s “bilo kakvom političkom odlukom” Washingtona da ga “zaštiti”.
Ali Bryza također kaže za TRT World da “postoji jasno razumijevanje u američkoj vladi da je Fetullah Gulen bio umiješan ili vjerovatno još uvijek organizira pokušaj puča”.
U prethodnom intervjuu za TRT World, Richard Falk, profesor međunarodnog prava, ukazao je na moguće saučesništvo SAD-a u pokušaju puča, rekavši da su "neke jasne indicije" pokazale da su pučisti dobili "zeleno svjetlo" da krenu iz Washingtona.
Tokom noći 15. jula, kada je John Kerry, tadašnji državni sekretar, bio u Moskvi i dao izjavu u kojoj je pozvao na deeskalaciju tenzija, što je svakako "nagovestilo" da su Sjedinjene Države nekako znale za pokušaj puča, kaže Arian.
“Ako su znali za ovaj državni udar, to svakako znači da su bili saučesnici”, kaže on.
Cionističke veze
Arian također skreće pažnju na kritičnu dimenziju, Gulenove snažne veze s cionističkim jevrejskim lobijem u SAD-u, koji ima veliki utjecaj na demokratske i republikanske političare i grupe. "Gulen se u SAD-u povezivao sa mnogim cionističkim snagama i cionističkim interesima", kaže Arian.
Kaže da FETO učestvuje i organizuje događaje u SAD-u kako bi povećali svoja prijateljstva i odnose s cionistima.
Čak i kada bi zakonska procedura Gulenovog izručenja, koja je veoma težak i dug proces zbog američkog “komplikovanog” pravosudnog sistema, počela u demokratskoj administraciji, republikanci bi se u suštini protivili ovom potezu jer će FETO “uvijek naći nekoga na drugoj strani, strani koja podržava Gulena” zbog mogućih cionističkih veza, kaže on.
“Oni će mu priskočiti u pomoć. Cionistički lobi će početi pokretati neke od ovih ljudi, bilo na desnici ili lijevici, bilo da demokrate i republikanci, koristeći ovaj proces, čak i politički iskorištavaju drugu stranu”, kaže profesor.
Gulen je u prošlosti davao izjave podrške Izraelu. Naprimjer, tokom kontroverznog izraelskog napada na flotilu pomoći Mavi Marmara, koja je bila dio međunarodne flotile Gaze koja je imala za cilj razbiti pomorsku blokadu izraelske države na palestinskoj enklavi, on je zamjerio napore humanitarne pomoći.
Smrtonosni izraelski napad rezultirao je smrću 10 turskih aktivista.
Organizatori flotile Gaze trebali su tražiti dozvolu Izraela prije isporuke pomoći Palestincima, rekao je on za Wall Street Journal u svom prvom intervjuu američkoj medijskoj organizaciji 2010. godine, definišući njihov čin kao "znak prkošenja autoritetu" Izraela.
Gulenov pristup Izraelu je koristan za cionističke interese u njihovoj borbi protiv palestinskih aspiracija, smatra Arian.
“Izraelska vlada i cionistički interesi žele da iskoriste Gulena kao još jedno sredstvo u kojem mogu izvršiti pritisak na Turkiye da digne ruke kada je u pitanju palestinsko pitanje i da ne podrži Palestince kao što je turska vlada to radila u protekle dvije decenije”, kaže on.
Šta je Gulenov cilj?
Za tursku državu, neuspjeli pokušaj državnog udara 15. jula bio je jasan pokazatelj cilja lidera FETO-a da preuzme državu.
„Kada duboko pogledate ove ciljeve, otkrit ćete da mu nije stalo do demokratskog upravljanja ili vladavine prava kroz predstavljanje ljudi“, kaže Arian.
„Dakle, bez obzira na njegovu motivaciju, to je nešto što je silom želio da preuzme i pokuša da nametne određene principe, određena uvjerenja, određene doktrine koje promoviše dugi niz godina“, kaže profesor.
