S blizu 13 miliona građana mlađih od 24 godine, mlada populacija Turkiye spremna je značajno utjecati na predsjedničke i parlamentarne izbore 14. maja.
Glasat će nevjerovatnih pet miliona birača koji prvi put izlaze na izbore, naglašavajući sve veći značaj mladih Turaka u politici.
Stručnjaci poput Ozlem Danaci Yuce, vanredne profesorice na Odsjeku za komunikacije na Univerzitetu Galatasaray, jednoglasni su da bi mladi mogli imati značajnu riječ u izbornim rezultatima.
"Od ključne je važnosti da ovo mlado biračko tijelo uključuje mlade koji su politički osviješteni, to jest koji su upućeni ili željni učiti o političkim problemima i koji raspravljaju o društvenim temama sa svojim porodicama i na mrežama", kaže ona za TRT World, ističući da otprilike jedna četvrtina birača ima između 18 i 29 godina.
Ona također naglašava važnost stvaranja okruženja unutar civilnog društva u kojem se mladi osjećaju ugodno razgovarajući o političkim temama i nudeći rješenja. Zbog toga će se osjećati manje otuđenim od politike, kaže ona, i veća je vjerovatnoća da će se uključiti na svim nivoima politike, počevši od osnovnog nivoa.
Zastupljenost mladih
Trenutna zastupljenost mladih u parlamentu je prilično mala, sa samo osam od 600 parlamentaraca u dobi između 18 i 29 godina.
Kako bi riješile ovaj jaz, glavne političke stranke aktivno nastoje privući mlade političare u svoje redove, uviđajući potrebu da prilagode svoje strategije kako bi se dopale ovoj demografskoj grupi.
“Ako politički pokret, ideologija ili stranka ne mogu doprijeti do mladih ljudi, time ugrožavaju svoju budućnost. Politika nije nešto što naučite kasnije u životu,” kaže Mahmut Hakki Akin, profesor sociologije na Univerzitetu Medeniyet u Istanbulu.
“Oni koji se aktivno bave politikom od malih nogu, bez obzira na umor, bolje se snalaze u politici kao profesiji. Kao rezultat toga, politička uključenost ključna je i za mlade i za druge dučesnike u političkom sistemu”, naglašava Akin, čiji je doktorski rad iz 2009. godine naslovljen “Mladi u procesu političke socijalizacije”.
Definicija mladog zastupnika promijenila se u turskom parlamentu u posljednjih 20 godina. Prije 2006. godine minimalna starosna dob za kandidaturu bila je 30 godina, a smatralo se da oni ispod 40 godina predstavljaju mlađu demografsku skupinu u zakonodavnom tijelu.
Zahvaljujući ustavnoj promjeni iz 2006. godine – koju je prvobitno predložila AK partija – dob za kandidaturu je smanjena na 25 godina, što je rezultiralo s pet mladih zastupnika u dobi od 25 do 29 godina između 2015. i 2018. godine.
Još jednom izmjenom iz 2017. godine, starosna granica za parlamentarne kandidate smanjena je na 18 godina, što je rezultiralo s ukupno osam zastupnika u dobi od 18 do 29 godina u sadašnjoj skupštini.
“Interesovanje mladih i njihovo učešće u politici vjerovatno će rasti u godinama koje dolaze”, kaže Akin, ističući da je argument o tome da su mladi apolitični predmet rasprave barem od 1980-ih.
“Turska omladina danas nije depolitizirana. U Turkiye i dalje postoji visoka stopa političkog angažmana i upotreba medija. Dolazi samo do pomaka u oblicima ispoljavanja političke pripadnosti”, dodaje.
Akin naglašava da je učešće mladih u političkom procesu ključna komponenta odgovornog građanina i člana društva. “Uključenost mladih u politiku je od vitalnog značaja jer pokazuje da oni razumiju potrebu za građanskim angažmanom, brinu o svojoj zemlji i spremni su da preuzmu odgovornost za nju”, dodaje on.
Isto se osjećaju i mladi glasači dok se spremaju uključiti se u demokratski proces. 21-godišnja Emine, studentica filozofije na Univerzitetu Bogazici, jedna je od pet miliona onih koji prvi put glasaju.
"Glasanje prvi put u životu na ovim izborima čini me odgovornom", kaže Emine za TRT World, koja želi da bude predstavljena samo po imenu. “Čak i ako je to samo mala promjena, znam da će imati utjecaja na budućnost zemlje. Jednostavno, nikada se nisam osjećala obaveznom da učestvujem u politici. Prvi put ću zapravo dati svoj doprinos”, dodaje ona.
Mladi se kandiduju za Parlament
Većina političkih stranaka koje se takmiče postavile su mlade kandidate da pridobiju ovaj željeni dio biračkog tijela.
AK Partija je predložila 25 parlamentarnih kandidata od 18 do 30 godina, uključujući mlade istaknute kandidate poput Nise Alptekin, 18-godišnje studentice socijalne službe iz Izmira, i Umuta Armana Sonaya, 19-godišnjeg člana Turskog nacionalnog vaterpolo tima iz Galatasaraya.
Opozicija također nominira mlade kandidate u nastojanju da privuku birače koji prvi put glasaju.
Na zajedničkoj listi CHP-a i IYI partije nalaze se mladi kandidati različitih profila, kao što su sedam studenata, pravnica, sportistkinja, stručnjakinja za komunikacije i politikolog. Jedan od najistaknutijih kandidata je Irem Yaman, svjetska prvakinja u taekwondou i amaterska kickboksačica.
Memleket partija Muharrema Incea nominirala je Omera Erkencija, maturanta koji je bio prvi na državnom prijemnom ispitu u srednjoj školi i trenutno je na punoj stipendiji u Srednjoj školi za nauku i tehnologiju Bahcesehir.
“Činjenica da su mladi kandidati za zastupnike organizirani u skladu s očekivanjima mladih još je jedan faktor koji pridonosi porastu broja mladih zastupnika”, kaže Akin.
Kako bi se povećao politički angažman turske omladine, on također predlaže bližu saradnju između mladih zastupnika i javnih institucija.
„Sigurno je da će ovi mladi zastupnici imati prednost u odnosu na odrasle i starije u smislu dobrog razumijevanja jezika mladih i dijeljenja stvarnosti svojih vršnjaka“, dodaje on.
Dok se zemlja priprema za izbore, postoji osjećaj nade i optimizma oko uloge mladih Turaka u oblikovanju političkog pejzaža zemlje.
Sa sve većim brojem onih koji prvi glasaju i mladih političara, glas mladih postaje sve utjecajniji. Glavne političke stranke prepoznaju važnost zastupljenosti mladih u parlamentu, i iako još ima prostora za poboljšanje, sve veće prisustvo mladih u turskoj politici je ohrabrujući znak za budućnost demokratije u zemlji.
