Rezultati istraživanja su objavljeni u naučnom časopisu “Nature“.     Foto: Getty images

Ovo su prvi rezultati o ovoj temi, prikupljeni kliničkim istraživanjem čiji fokus je na korištenju vještačke inteligencije u kardiologiji, a koje su vodili istraživači Instituta za srce Smidt i Odjeljenja za vještačku inteligenciju Medicinskog centra Cedars Sinai iz Los Angelesa.

"Rezultati imaju neposredne implikacije na pacijente koji se podvrgavaju snimanju srčane funkcije, kao i šire implikacije na polje snimanja srca", kazao je viši autor studije i kardiolog David Ouyang u saopštenju za medije.

“Ovo ispitivanje nudi snažne dokaze da korištenje vještačke inteligencije na ovaj novi način može poboljšati kvalitetu i učinkovitost snimanja ehokardiograma za mnoge pacijente”, dodao je Ouyang. Autori studije uvjereni su da će ova tehnologija vještačke inteligencije koristiti nebrojenim pacijentima kada je uvedu u klinički sistem u Cedars Sinai i zdravstvenim sistemima širom svijeta.

"Ovo uspješno kliničko ispitivanje postavlja izvanredan presedan u tome kako se novi klinički algoritmi vještačke inteligencije mogu otkriti i testirati u zdravstvenim sistemima, povećavajući vjerovatnoću primjene za poboljšanu njegu pacijenata", kazao je Sumeet Chugh, šef Odjeljenja za vještačku inteligenciju.

Vještačka inteligencija 10 posto preciznija od ljudskih tehničara

Istraživači sa Instituta za srce Smidt i Univerziteta Stanford razvili su vještačku inteligenciju za ovaj projekat 2020. godine. Taj sistem je među prvim tehnologijama vještačke inteligencije za procjenu srčane funkcije, konkretno, istisne frakcije lijeve komore, koja se smatra bitnim mjerenjem zdravlja srca i koja se koristi u dijagnosticiranju srčane funkcije.

Ovaj najnoviji rad istraživao je koliko je vještačka inteligencija tačna u poređenju sa medicinskim stručnjacima. Istraživači su analizirali da li je vještačka inteligencija tačnija u procjeni 3.495 studija transtorakalnog ehokardiograma, upoređujući početnu procjenu vještačke inteligencije i ultrazvučnog tehničara.

Važna otkrića za budućnost

Ovaj pristup je doveo do nekoliko značajnih otkrića: Kardiolozi su se češće slagali sa početnom procjenom vještačke inteligencije i ispravljali samo 16,8 posto početnih procjena koje je napravila vještačka inteligencija.

Kardiolozi su ispravili 27,2 posto početnih procjena koje su dali ljudski sonografi. Ljekari nisu mogli razlikovati koje procjene potiču od vještačke inteligencije, a koje od ljudi. Pomoć vještačke inteligencije uštedjela je vrijeme i kardiolozima i sonografima.

"Zamolili smo svoje kardiologe da pogode da li je preliminarno pojašnjenje izvršila vještačka inteligencija ili ultrazvuk, a ispostavilo se da nisu mogli uočiti razliku", objašnjava dr. Ouyang. "Ovo govori o snažnim performansama algoritma vještačke inteligencije, kao i o besprijekornoj integraciji u klinički softver. Vjerujemo da su sve ovo dobri znakovi za buduća istraživanja vještačke inteligencije u ovoj oblasti”, dodao je.

Vještačka inteligencija bi mogla biti ušteda vremena

U idealnom slučaju, kako dr. Ouyang ističe, vještačka inteligencija će uštedjeti vrijeme ljekarima i svesti na minimum dosadnije aspekte procesa snimanja srca. Ovdje je važno naglasiti da je ljudski kardiolog i glavni stručnjak koji je pomogao u kreiranju modela vještačke inteligencije u oblasti kardiologije. Ovo kliničko ispitivanje kao i objavljeno istraživanje također su skrenuli pažnju na mogućnosti za regulatorna odobrenja ovakve prakse.

“Ovaj rad zasigurno podiže ljestvicu za tehnologije vještačke inteligencije koje se razmatraju za regulatorno odobrenje, jer je Uprava za hranu i lijekove prethodno odobrila alate vještačke inteligencije bez podataka iz relevantnih kliničkih ispitivanja,” kazala je Susan Cheng, direktorica Instituta za istraživanje o zdravom starenju na Odsjeku za kardiologiju na Institutu za srce Smidt.

“Vjerujemo da ovaj nivo dokaza pruža medicinskim stručnjacima dodatnu sigurnost jer zdravstveni sistemi već rade na širem usvajanju vještačke inteligencije u sklopu napora za povećanje efikasnosti i kvaliteta u cjelini”, istakla je Cheng. Rezultati istraživanja su objavljeni u naučnom časopisu “Nature“.

Šta je vještačka inteligencija?

Vještačka inteligencija (engl. Artificial Intelligence – AI) se odnosi na razvoj kompjuterskih sistema koji mogu da obavljaju zadatke koji obično zahtijevaju ljudsku inteligenciju, kao što su vizuelna percepcija, prepoznavanje govora, donošenje odluka i razumijevanje prirodnog jezika.

Vještačka inteligencija je polje koje se brzo razvija i ima potencijal da transformiše mnoge industrije i aspekte svakodnevnog života. Vještačka inteligencija se može primjenjivati u raznim oblastima uključujući zdravstvo, finansije, transport i zabavu. Međutim, također postoji zabrinutost zbog uticaja vještačke inteligencije na zapošljavanje, privatnost i sigurnost. Izvor: TRT Balkan

TRT Balkan