U tekućem tehnološkom ratu s Kinom, Sjedinjene Države su poduzele višestruke korake u protekloj deceniji da onemoguće uspon Pekinga u tehnološkom sektoru.
Washington je već uklonio Huawei s tržišta 5G, uveo sankcije drugoj kineskoj telekom kompaniji ZTE i omogućio nizozemskoj kompaniji ASML da obustavi isporuku opreme za proizvodnju čipova kineskim firmama.
Ali politika koju je predsjednik Joe Biden najavio 7. oktobra daleko je najteža jer nadilazi ograničavanje transfera tehnologije kineskoj vojsci, što je primarni uzrok zabrinutosti Washingtona.
“Najnovije američke kontrole izvoza uglavnom su usmjerene na američke osobe koje rade za poluvodičke firme u Kini. Ova mjera je po mom mišljenju ogroman udarac”, kaže dr. Monique Chu, predavačica kineske politike na Univerzitetu Southampton.
Od ranih 2000-ih, kineske poluvodičke firme uveliko su se oslanjale na strane talente, uključujući iseljenike obrazovane na Zapadu i inženjere iz susjednog Tajvana.
„Mnogi od ovih kineskih povratnika i tajvanskih inženjera koji rade u kineskoj industriji imaju ili američke zelene karte ili dvojna državljanstva“, kaže dr. Chu za TRT World.
Prema najnovijim kontrolama izvoza, američkim državljanima, vlasnicima zelenih karata i stanovnicima potrebna je vladina dozvola ako žele da rade s kineskim poluvodičkim kompanijama u bilo kojem svojstvu.
To uključuje čak i uslugu podrške, rutinski posao koji kompanije nude kada prodaju bilo koji proizvod klijentu.
Američki zakonodavci jasno su stavili do znanja da takve licence ili dozvole uopće neće biti date, čime se zapravo sprečavaju američki državljani i stanovnici da rade u Kini.
Pogađanje u srce
Kineske poluprovodničke kompanije dugo su se oslanjale na strane talente kako bi uhvatile korak sa svojim zapadnim kolegama kao što su Intel i Qualcomm.
Međunarodnu korporaciju Semiconductor Manufacturing International Corporation (SMIC) sa sjedištem u Šangaju, najvećeg kineskog proizvođača čipova po ugovoru, osnovao je Richard Chang, tajvanski Amerikanac.
U ranim godinama, otprilike jedna trećina SMIC-ovih inženjera bili su stranci, uključujući mnoge Amerikance, napisala je dr. Chu u svojoj knjizi “Istočnoazijski rat kompjuterskih čipova” (The East Asian Computer Chip War).
Prije najnovijih ograničenja, američki zvaničnici su se uglavnom fokusirali na blokiranje dizajnera i proizvođača čipova da prodaju svoje proizvode kineskoj vojsci.
Sada je uvedena opća zabrana prodaje opreme i alata bez kojih je gotovo nemoguće napraviti napredne čipove, posebno one potrebne za primjenu umjetne inteligencije (AI).
Washington se oslanja na svoj utjecaj na globalni lanac nabavke poluvodiča kako bi spriječio Kinu da stekne sposobnost proizvodnje čipova na čvorovima od 14 nanometara (nm) ili više.
Nanometar je veličina tranzistora, građevnih blokova čipova - što je manja veličina, to se više tranzistora može nagomilati na čipu, što ih čini efikasnijim i isplativijim.
Lideri na tržištu integriranih kola kao što je tajvanski TSMC već su postigli sposobnost proizvodnje 5nm čipova u komercijalnoj mjeri. Dok će se, prema novim pravilima, kineski SMIC suočiti s poteškoćama u proizvodnji čak i 14nm čipova.
"Najnoviji ivičnjaci su mnogo širi i sprečavaju američke kompanije za kapitalnu opremu, čak i one izvan obale, da prodaju ili servisiraju opremu u kineskim fabrikama ili fabrikama čipova", kaže Douglas Fuller, profesor u poslovnoj školi u Kopenhagenu i autor knjige “Paper Tigers, Hidden Dragons: Firme i politička ekonomija tehnološkog razvoja Kine”.
“SAD sprečava prodavce EDA alata da prodaju firmama za dizajn čipova u Kini koje dizajniraju napredne čipove, kao što su AI čipovi. Bez EDA softvera, bit će veoma teško dizajnirati ove čipove.”
EDA ili automatizacija elektronskog dizajna odnosi se na sofisticirani nacrt procesa izrade čipova, uključujući složeni izgled integrisanog kola. Nijedan čip se ne može proizvesti bez EDA i samo nekoliko kompanija, kao što je Synopsys, specijalizovano je za ovu oblast. Gotovo svi imaju sjedište u SAD-u.
Slično tome, napredne mašine za fotolitografiju neophodne za proizvodnju modernih čipova koriste komponente i tehnologiju razvijenu u SAD-u. To je jedan od razloga zašto je Washington spriječio ASML sa sjedištem u Nizozemskoj da proda svoju opremu za ekstremnu ultraljubičastu litografiju (EUVL) kineskim firmama.
Hitnost da se djeluje proizlazi iz straha da bi Amerika i njeni saveznici mogli zaostati u trci za naprednim čipovima, koji će pokretati sve, od samovoznih automobila, superkompjutera, centara podataka do svemirskih raketa.
U augustu je Biden potpisao Zakon o CHIPS-u i nauci, obećavajući milijarde dolara subvencija kako bi uvjerio kompanije poput Samsunga i TSMC-a da otvore proizvodne pogone u SAD-u.
Dok je SAD kontrolisao pozadinske procese - EDA alate, mašine i hemikalije - potrebne u različitim fazama proizvodnje poluprovodnika, stvarna proizvodnja se preselila u Aziju.
Naprimjer, NVIDIA, gigant u oblasti poluvodiča, oslanja se na TSMC-ove tvornice za proizvodnju svojih moćnih GPU-a (jedinica za grafičku obradu).
„Barem u narednih pet godina bit će nemoguće da (Kina) zaobiđe ove sankcije za proizvodnju čipova osim ako američki saveznici, Japan i Nizozemska, ne prkose SAD-u“, kaže Douglas.
“Ali i Tokio i Amsterdam imaju svoje interese koje treba zaštititi i vjerovatno će se pridržavati američkih ograničenja”, naveo je.
