Istraživači su objavili da su u kvantnom kompjuteru iskovali dvije minijaturne simulirane crne rupe – izvanredno guste nebeske objekte s gravitacijom toliko snažnom da čak ni svjetlost ne može pobjeći – u kvantnom kompjuteru, i prenijeli poruku između njih kroz nešto što je predstavljalo tunel kroz prostor-vrijeme.
Bila je to "beba crvotočina", kaže fizičarka s Caltecha Maria Spiropulu, koautorica istraživanja objavljenog u časopisu Nature.
Ali naučnici su daleko od toga da mogu slati ljude ili druga živa bića kroz takav prolaz, rekla je ona u srijedu.
"Eksperimentalno, što se mene tiče, reći ću vam da je to veoma, veoma daleko. Ljudi dolaze do mene i pitaju me: 'Možeš li svog psa staviti u crvotočinu?' Dakle, ne", rekla je Spiropulu novinarima tokom videoizlaganja. "To je ogroman skok."
U naučnoj fantastici — pomislite na filmove kao što su „Interstellar“ i „Star Trek“ — crvotočine u kosmosu služe kao prolazi kroz prostor i vrijeme za letjelice da s lakoćom, prećicom, prelaze nezamislive udaljenosti. Da je barem tako jednostavno.
Naučnici su dugo težili dubljem razumijevanju crvotočina i sada se čini da napreduju.
"Postoji razlika između toga što je nešto moguće u načelu i što je moguće u stvarnosti", dodao je fizičar i koautor studije Joseph Lykken iz Fermilaba, američkog laboratorija za fiziku čestica i akceleratora.
"Dakle, ne zadržavajte dah da pošaljete svog psa kroz crvotočinu. Ali od nečega morate početi. I mislim da je jednostavno uzbudljivo što smo uopće u mogućnosti da se dočepamo ovoga."
Istraživači su posmatrali dinamiku crvotočine na kvantnom uređaju Alphabetovog Googlea koji se zove kvantni procesor Sycamore.
Einstein-Rosenovi mostovi
Crvotočine - pukotine u prostoru i vremenu - smatraju se mostom između dva udaljena regiona u svemiru. Naučnici ih nazivaju Einstein-Rosenovim mostovima po dvojici fizičara koji su ih opisali — Albertu Einsteinu i Nathanu Rosenu.
Takve crvotočine su u skladu sa Einsteinovom općom teorijom relativnosti, koja se fokusira na gravitaciju, jednu od osnovnih sila u svemiru. Termin "crvotočina" skovao je fizičar John Wheeler 1950-ih.
Spiropulu je rekla da su istraživači pronašli kvantni sistem koji pokazuje ključna svojstva gravitacijske crvotočine, ali je bio dovoljno mali da se implementira na postojeći kvantni hardver.
"Izgleda kao patka, hoda kao patka, kvače kao patka. Dakle, to je ono što možemo reći u ovom trenutku - da imamo nešto što u smislu osobina koje gledamo, izgleda kao crvotočina", rekao je Lykken.
Istraživači su rekli da u eksperimentu nije došlo do puknuća prostora i vremena u fizičkom prostoru, iako se činilo da se prolazna crvotočina pojavila na osnovu kvantnih informacija teleportiranih pomoću kvantnih kodova na kvantnom procesoru.
"Ove ideje postoje već duže vrijeme i to su vrlo moćne ideje", rekao je Lykken.
"Ali, na kraju krajeva, mi smo u eksperimentalnoj nauci, i veoma dugo se borimo da pronađemo način da istražimo ove ideje u laboratoriji. I to je ono što je zaista uzbudljivo u ovome. Nije samo: 'Pa, crvotočine su cool.' Ovo je način da zapravo sagledamo te temeljne probleme našeg svemira u laboratorijskom okruženju."
3 dec. 2022
Naučnici simulirali 'bebu crvotočinu' u kvantnom kompjuteru
Naučnici su dugo tragali za dubljim razumijevanjem crvotočina - pukotina u prostoru i vremenu koje su smatrali mostom između dva udaljena područja u svemiru - i sada se čini da napreduju.
TRT Balkan / agencije
Povezane vijesti
Najveća otkrića u oblasti arheologije i paleontologije u 2022. godini
Među otkrićima koja se posebno ističu tokom 2022. godine, najupečatljiviji su fosil dinosaurusa koji je iskopan u Mongoliji, najstariji ljudski fosil otkriven u Španiji i najstariji poznati fosil predatora pronađen u Velikoj Britaniji.
Članci u trendu u ovoj kategoriji
Turski Bayraktar TB3 uspješno obavio polijetanje i slijetanje na ratni brod
Letjelica je 19. novembra uspješno poletjela sa piste broda TCG Anadolu te se nakon 46-minutnog leta iznad mjesta gdje se susreću Egejsko i Mediteransko more vratila i sletjela na istu pistu bez korištenja opreme za podršku pri slijetanju.
Umjetničko djelo humanoidnog robota prvi put prodato za 1,1 milion dolara
Ovo je prvi put da je umjetničko djelo humanoidnog robota prodato na aukciji, i to premašivši prvobitnu cijenu za blizu milion dolara, s obzirom na to da je pretprodajna procjena iznosila između 120 i 180 hiljada dolara u aukcijskoj kući Sotheby's.
Šta biste još željeli znati?
Popularno
Francuska spisateljica Ernaux dobitnica Nobelove nagrade za književnost
Nobelova nagrada za književnost 2022. godine dodjeljuje se francuskoj autorici Annie Ernaux za hrabrost i kliničku oštrinu kojom otkriva korijene, otuđenja i kolektivna ograničenja ličnog sjećanja, navedeno je u saopćenju Švedske akademije.
Trilateralni sastanak o migracijama u Beogradu: Brojevi su eksplodirali
Srbijanski ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin ocenio je da je pritisak na granice ogroman i da se ne radi o humanitarnoj krizi već da je reč o "kriminalnim bandama" koje zloupotrebljavaju težak položaj ljudi i krše sve međunarodne propise.
Putin proglasio ruskim vlasništvom ukrajinsku nuklearnu elektranu Zaporožje
Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je u srijedu uredbu kojom naređuje ruskoj vladi da formalno preuzme kontrolu nad ukrajinskom nuklearnom elektranom Zaporožje i pretvori je u "saveznu imovinu", objavili su ruski mediji, prenosi AP.
