Najveća poznata bakterija − organizam u obliku vermikela koji je otkriven u plitkim močvarama mangrova na Karibima i koji je dovoljno velik da se može vidjeti golim okom − redefinira ono što je moguće za bakterije, najstariji oblik života na Zemlji.
Naučnici su u četvrtak rekli da je bakterija, nazvana Thiomargarita magnifica, vrijedna pažnje ne samo zbog svoje veličine – ogromne za jednoćelijski organizam u prosjeku dužine oko jedan cm – već i zbog toga što se njena unutrašnja građa razlikuje od drugih bakterija.
Njen DNK ne lebdi slobodno unutar ćelije kao kod većine bakterija, već se nalazi u brojnim malim vrećicama vezanim za membranu. Strukture u ćelijama vezane za membranu nazivaju se organele.
"Ona je hiljadama puta veća od bakterije uobičajene veličine. Otkriće ove bakterije je kao da naiđete na ljudsko biće visoko kao Mount Everest", rekao je morski biolog Jean-Marie Volland iz Zajedničkog instituta za genom i Laboratorije za istraživanje američkog Ministarstva energetike u Complex Systems u Kaliforniji, suvoditelj studije objavljene u časopisu Science.
Bakterija je pronađena na nekoliko lokacija u Guadeloupeu, francuskom arhipelagu na Karibima. Prvi put ju je u morskoj vodi bogatoj sumporom močvare Guadeloupe primijetio mikrobiolog s Univerziteta Antilles i suvoditelj studije Olivier Gros.
"Godine 2009. pronašao sam dugačke bijele niti pričvršćene na potopljeni list stabla mangrova. Smatrao sam da su takvi filamenti intrigantni. Vratio sam ih u laboratoriju da ih analiziram", rekao je Gros. "Postojanje tako ogromne bakterije koja živi u mangrovama Guadeloupea za mene je veliko iznenađenje."
Najveća poznata bakterija
Normalna vrsta bakterije je dugačka 1-5 mikrometara. Ova vrsta je u prosjeku dugačka 10.000 mikrometara, a neke su dvostruko veće.
"Ona je znatno veća od onoga što smo mislili da je najveća moguća veličina za jednu bakteriju", rekao je Volland. "Otprilike su iste veličine i oblika kao trepavice."
Najveća dosad poznata bakterija imala je maksimalnu dužinu oko 750 mikrometara.
Bakterije su jednoćelijski organizmi koji žive na gotovo svim dijelovima planete, bitni su za ekosisteme i većinu živih bića. Smatra se da su bakterije bile prvi organizmi koji su naselili Zemlju i da su ostale prilično jednostavne strukture milijardama godina kasnije. Tijela ljudi vrve od bakterija, od kojih samo relativno mali broj uzrokuje bolesti.
Thiomargarita magnifica nije najveći poznati jednoćelijski organizam. Ta čast pripada vodenoj algi Caulerpa taxifolia, koja doseže 15-30 cm dužine.
Organske materije u močvarama
Karipske mangrove močvare prepune su organske materije, a mikrobi u sedimentu razgrađuju ovu materiju i proizvode visoke koncentracije sumpora. Okruženje bogato sumporom nudi izvor energije za bakterije poput Thiomargarita magnifica.
Istraživači su njenu DNK, koja nosi organele, nazvali "pepins" − prema francuskoj riječi za male sjemenke unutar voća.
"Osim dva izuzetka, nije bilo drugih bakterija koje bi zadržale svoj DNK unutar organele vezane za membranu. To je, zapravo, karakteristika složenijih ćelija koje imaju jezgro vezano za membranu, kao što su ljudske ćelije, životinjske ćelije i biljne ćelije", rekao je Volland.
Mapiranje njenog genoma pokazalo je da je Thiomargarita magnifica izgubila neke gene bitne za ćelijsku diobu i da ima više od uobičajenog broja kopija gena odgovornih za produženje ćelije.
"Ovo bi moglo objasniti, dijelom, zašto ćelija izrasta u tako izduženi filament. Genom je također vrlo velik i sadrži tri puta veći prosječan broj gena koji se obično nalazi u bakterijama. Za polovinu tih gena − ne znamo čemu služe", rekao je Volland.
Ova bakterija ilustrira kako život na Zemlji još uvijek ima iznenađenja − koja čekaju da budu otkrivena, rekao je.
"Život je fascinantan, veoma raznolik i veoma složen", dodao je Volland. "Važno je biti radoznao i imati otvoren um."
