Naučnici na Grenlandu objavili su otkriće dva miliona godina starog DNK – najstarijeg ikad izvađenog – u sedimentu iz ledenog doba, otvarajući novo poglavlje u paleogenetici.
"Rušimo barijeru onoga što smo mislili da možemo postići u smislu genetskih studija", rekao je Mikkel Winther Pedersen, koautor nove studije objavljene u srijedu u naučnom časopisu Nature.
"Dugo se smatralo da je milion godina granica opstanka DNK, ali sada smo duplo stariji od toga", rekao je on novinskoj agenciji AFP.
Pronašli su fragmente DNK u sedimentu iz najsjevernijeg dijela Grenlanda poznatog kao Kap Copenhagen, rekao je predavač Univerziteta u Kopenhagenu.
Fragmenti "dolaze iz okruženja koje danas ne vidimo nigdje na Zemlji", dodao je. Zamrznut u udaljenom, nenaseljenom području, DNK je veoma dobro očuvan.
Nova tehnologija omogućila je naučnicima da utvrde kako je 41 fragment bio više od milion godina stariji od najstarijeg poznatog DNK sibirskog mamuta.
DNK je samoumnožavajući materijal koji nosi genetske informacije u živim organizmima – svojevrsni nacrt života.
Morali su prvo da utvrde je li DNK skriven u glini i kvarcu, a zatim može li se ukloniti iz sedimenta da bi ga ispitali.
Korištena metoda "pruža temeljno razumijevanje zašto minerali ili sedimenti mogu sačuvati DNK", rekla je Karina Sand, koja je na čelu geobiološkog tima na Univerzitetu u Kopenhagenu i koja je učestvovala u istraživanju.
"To je Pandorina kutija koju ćemo sada otvoriti", dodala je.
Različite vrste naslaga
"Rijeke koje teku kroz okoliš prenosile su minerale i organski materijal u morsko okruženje, a tu su se taložili ovi kopneni sedimenti", rekao je Winther Pedersen.
Zatim, u nekom trenutku prije blizu dva miliona godina, "ova kopnena masa ispod vode je podignuta i postala dio sjevernog Grenlanda", objasnio je.
Danas je Kap Kobenhavn arktička pustinja u kojoj su već otkriveni različiti tipovi naslaga, uključujući fosile biljaka i insekata sačuvane u odličnom stanju.
Ali naučnici nisu pokušali da utvrde DNK fosila, i vrlo malo se znalo o prisustvu životinja u to vrijeme.
Istraživački tim, koji je započeo svoj rad 2006. godine, sada je omogućio da se napravi slika kako je region izgledao prije dva miliona godina.
Prilagodljivost vrste
"Imali smo ovo šumsko okruženje s mastodontima, sobovim jelenima i zečevima koji trče okolo u krajoliku zajedno s mnogo različitih biljnih vrsta", rekao je, dodajući da su pronašli 102 različite vrste biljaka.
Prisustvo mastodonta je posebno vrijedno pažnje, dodao je, koji nikada ranije nisu pronađeni tako daleko na sjeveru.
Otkriće je također dalo istraživačima više informacija o prilagodljivosti vrsta.
Mastodon je bio rođak slona koji je lutao Sjevernom i Centralnom Amerikom sve do svog izumiranja zajedno s mnogim drugim velikim sisavcima iz ledenog doba prije otprilike 10.000 godina.
Prije dva miliona godina Grenland je imao temperature od 11 do 17 stepeni toplije nego danas, ali na njegovoj geografskoj širini sunce ne zalazi ljeti niti izlazi zimi.
„Ne vidimo ovo okruženje nigdje, ovu mješavinu vrsta bilo gdje na Zemlji danas“, rekao je Pedersen.
„Plastičnost vrsta, kako se vrste zapravo mogu prilagoditi različitim tipovima klime, mogla bi biti drugačija od onoga što smo ranije mislili.”
„I očigledno, to nas tjera da tražimo novije i starije stranice.”
"Postoji nekoliko različitih lokacija širom svijeta koje zapravo imaju geološke naslage koje sežu tako daleko u prošlost, čak i dalje", dodao je.
